Zagreb, 31. 10. 2001. (IKA) –“U hrvatskom društvu velik je manjak pravog komuniciranja”, naslov je razgovora s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem objavljenim u “Glasu Koncila” od 4. studenoga. Nadbiskup Bozanić se u razgovoru osvrće na netom završenu Biskupsku sinodu, djelovanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) kojemu je prvi potpredsjednik, te na odnos javnih glasila prema Crkvi, javnosti prema Crkvi i odnos Crkve i države. Na upit je li stvarno postojalo pismo predsjednika Stjepana Mesića Papi, nadbiskup Bozanić je odgovorio kako je nadbiskup Jean Louis Tauran za svoga posjeta Zagrebu rekao da Papa nije primio nikakvo pismo takvog značenja od predsjednika Mesića. “Dvadeset i sedmog srpnja o.g. jedan je djelatnik u Uredu predsjednika Republike predao tajniku Apostolske nuncijature u Zagrebu notu koja sadrži stanovite prigovore. Dakle, radi se o diplomatskoj noti a ne o pismu. Čudno je i to da se gotovo prije nego je i sama nota stigla u Rim počelo po našim medijima pisati o nekom pismu predsjednika Mesića Papi. Postavlja se pitanje zašto oni koji su dali informacije nisu točno izvijestili našu javnost, ili nisu smatrali potrebnim barem naknadno objasniti čitavu stvar”, rekao je nadbiskup. Posjet nadbiskupa Taurana bio je, prema mišljenju zagrebačkog nadbiskupa, vrlo koristan na crkvenom i državnom planu. “Na državnoj razini mons. Tauran izrazio je čvrstu potporu Svete Stolice približavanju i uključivanju Hrvatske u ujedinjenu Europu i dao podršku procesu primjene ugovora. Stoga mi je žao i zbog mons. Taurana a i zbog diplomata Europske unije što je jedan susret između njih na nezgodan način instrumentaliziran i politiziran u nekim medijima. U najmanju ruku povrijeđena je narav samog susreta”, upozorio je predsjednik HBK.
Na pitanje što bi kritičari hrvatskih biskupa zapravo od njih željeli, nadbiskup Bozanić je odgovorio kako se “nikome ne osporava kritika, osobito ako je dobronamjerna. Dapače, takva može biti i korisna. Međutim, treba stvari razumjeti i poznavati. Jedno je pastirska riječ biskupa, osobito ona koja je izgovorena u liturgiji, a drugo je nastup političara. Imamo primjera kada se rečenica ili samo nekoliko riječi izvuče iz konteksta propovijedi jednog biskupa, pa se na temelju toga stvaraju zaključci koji nemaju veze s rečenim”. Upozorivši kako je svaka politika često u napasti da za svoje kratkoročne interese iskoristi javne djelatnike, nadbiskup Bozanić je istaknuo: “Što se pak tiče hrvatskih biskupa, mogu odgovorno reći da smo u svome biskupskom poslanju i nastojanju složni i jedinstveni. A što se tiče naših odnosa sa Svetom Stolicom, oni su u ozračju dubokoga crkvenog zajedništva i izravni i redoviti, i ne može ih poremetiti nikakav pokušaj upletanja sa strane”.
Govoreći o ugovorima između Republike Hrvatske i Svete Stolice, nadbiskup Bozanić je rekao da još nisu provedeni u svim točkama, no to je proces koji je u hodu. Još uvijek se nije sustavno počeo provoditi dio ugovora o povratu crkvene imovine. Na pitanje o promjeni zakona o blagdanima, predsjednik HBK je rekao kako dio zakona koji mijenja status Bogojavljenja krši ugovor koji je sklopljen sa Svetom Stolicom, u kojem postoji i točka u kojoj se kaže kako će se ugovorne strane dogovoriti o mogućim promjenama neradnih dana. “Taj je međunarodni ugovor u ime Crkve potpisala Sveta Stolica te je i sugovornik u razgovoru o eventualnim promjenama Sveta Stolica a ne Hrvatska biskupska konferencija”, rekao je nadbiskup Bozanić, dodavši kako ga čudi što državna strana nije o tome razgovarala s nadbiskupom Tauranom za njegova boravka u Zagrebu. Ugovor sa Svetom Stolicom koji definira Bogojavljenje kao neradni dan, kao međunarodni ugovor, prema našemu je Ustavu višega ranga, te bi, dodao je nadbiskup, objavi li se ono što je izglasovano u Saboru, Bogojavljenje snagom toga međunarodnog ugovora i dalje ostao neradni dan, a to bi bio i svetkovina Tijelova, snagom novoga zakona. Ipak, on je izrazio nadu da će se ta “nespretnost” Hrvatskoga sabora riješiti na zadovoljavajući način.
U razgovoru se nadbiskup Bozanić osvrnuo i na izbor dr. Tomislava Ivančića za rektora Zagrebačkoga sveučilišta, rekavši kako je kandidaturom teologa dr. Ivančića Katolički bogoslovni fakultet pokazao svoju spremnost za aktivno sudjelovanje u radu, rastu i napretku te visoke hrvatske institucije. “Što se tiče kritike tog izbora, to je u prvom redu kritika demokracije, kritika jednog legalnog i legitimnog čina Zagrebačkog sveučilišta, a ne napad na profesora Ivančića. Ta je kritika očitovala stanovitu nervozu, a dokaz je da smo uistinu zemlja u tranziciji kojoj još dosta treba da se oslobodi od ostatka mentaliteta protekloga komunističkog režima”, rekao je nadbiskup. U nastavku razgovora predsjednik HBK odgovorio je i na pitanje o smanjenju socijalnih prava u Hrvatskoj, istaknuvši: “Naše društvo u ovom trenutku pritišću teške socijalne prilike koje pogađaju građane naše zemlje: mnogi radnici za svoj rad dobivaju plaću koja nije dovoljna za život njihov i njihove obitelji, umirovljenici sve teže žive, branitelji i ratni invalidi strahuju za svoja prava, stopa nezaposlenosti se ne smanjuje, mladi odlaze izvan domovine, porodiljama i obiteljima s djecom smanjuje se pomoć, zdravstvena će zaštita možda postati privilegij samo za neke, a demografski problemi dobivaju zastrašujuće predznake. Gospodarske i društvene reforme koje se sada provode čini se da nagrizaju osnovne postavke za socijalnom državom. Stoga je potrebno apelirati na sve, a osobito odgovorne da se odlučnije i hrabrije zauzmu za pravična rješenja socijalnih problema, da se ne zaboravi one koji su najslabiji i najnezaštićeniji i da se ne odustane od načela solidarnosti”.
Na pitanje je li dojma da u današnjoj Hrvatskoj često nastaju nesporazumi zbog nedostatne informiranosti, nadbiskup Bozanić je odgovorio: “U hrvatskom društvu osjeća se veliki manjak pravog komuniciranja. Oni koji trebaju razgovarati i koji se trebaju odgovorno dogovarati često komuniciraju samo preko medija.. Tako nastaju nesporazumi i nesuglasice. Govori se, a možda i postupa, na temelju pretpostavaka, novinskih komentara, a ne na temelju izvora i objektivnih činjenica. Stoga je potrebno promovirati dijalog na svim razinama”. O dijalogu između biskupa i hrvatskih vlasti, predsjednik HBK nadbiskup Josip Bozanić rekao je da “formalno postoji državna Komisija za odnose s Crkvama i vjerskim zajednicama i Komisija HBK za odnose s državom. Moram priznati da Hrvatska biskupska konferencija u zadnje vrijeme nije zadovoljna radom, odnosno neradom tih komisija. Osim toga dosadašnjeg institucionalnog kontakta hrvatski će biskupi, radi promicanja konstruktivnog dijaloga i prave suradnje u službi općeg dobra, pokrenuti inicijativu i za susret s predstavnicima državnih vlasti na razini Stalnog vijeća HBK”. (i10658sv)