Đakovo, 27. 10. 2001. (IKA) – Trećeg dana zasjedanja Druge biskupijske sinode na temu “Kršćanski poziv i služenje” bila su na redu dva izlaganja. Temu „Putovi dijaloga – ekumenizam“ izložio je dr. Antun Čečatka, profesor i župnik u Đakovu, a temu “Crkva i društveni život” mr. Vladmir Dugalić, profesor na Teologiji u Đakovu.
„Ekumensko gibanje podrazumijeva sve ono što se čini i poduzima, pokreće i usmjerava prema tome da se promiče kršćansko jedinstvo” rekao je dr.Čečatka, rekavši kako se katolicima preporuča da misle na druge kršćane, da s njima i za njih mole, razgovaraju s njima i priznaju i cijene zajedničke vrijednosti. Govoreći o potrebi ekumenizma predvač je istaknuo kako briga za kršćansko jedinstvo je povjerena biskupima ali obvezuje i sve vjernike, a za ekumensko djelovanje potrebno je obraćenje u srcu i pameti. Dr. Čečatka je preporučio molitvu za jedinstvo kršćana, ali i upoznavanje vlastite Crkve i ostalih Crkava, što treba uključiti u teološku naobrazbu. Na temelju izvještaja koja su stigla s biskupijskog savjetovanja predavač je rekao kako je na području Đakovačke i srijemske biskupije najbrojnija, osim Katoličke crkve, Srpska pravoslavna crkva. Pristutne su i različite Crkve proistekle iz Reformacije, a u novije doba i sljedbe. Iz izvještaja se vidi kako su katolici uglavnom snošljivi prema drugih kršćanima, te podsjetio kako su se katolički biskupi u doba najtežih ratnih sukoba susretali s pravoslavnim biskupima. Dr. Čečatka je kao dobar oblik ekumenskih zbližavanja istaknuo molitvene skupove, djelovanje laičkih udruga, te inicijative biskupijskog Caritasa koje imaju ekumensko značenje. U zaključku je rekao kako je opća je ocjena da je rat otežao i zahladio odnose, produbio suprotnosti i podjele, poljuljao povjerenje i povećao nesnošljivost..
U završnom izlaganju Sinode mr. Vladimir Dugalić govorio je Crkvi i društvenom životu. Važne točke njegovog izlaganja bile su: politička zajednica i opće dobro, država i civilno društvo, građanske udruge u civilnom društvu, poziv Crkve u civilnom društvu, Crkva i demokracija, društveni nauk Crkve. Crkva i solidarnost i druge. Posebno je istaknuo potreban odnos vjernika spram društveno-političkog života prema zahtijevima Drugoga vatikanskog koncila koji je poticao vjenike da vjerno udovoljavaju svojim zemaljskim dužnostima vođeni evanđeoskim duhom. “Drugi vatikanski koncil naglašava”, rekao je, “da se katolici moraju smatrati obveznima da u odanosti prema naciji i u savjesnom ispunjavanju svojih građanskih dužnosti promiču zajedničko dobro. To moraju ozbiljno činiti da građanska vlast računa s njihovim mišljenjem i tako bude pomognuta da se pravedno izražava, i da zakoni budu u skladu s moralnim zapovijedima i zajedničkim dobrom. Demokratske promjene omogućile su vjernicima laicima angažman u različitim područjima društva, rekao je predavač, dodavši da izvještaji s terena govore o tome kako većina vjernika je nezadovoljna moralnim stanjem u društvu u kojemu prevladava individualizam i egoizam. Također se ističe kako vjernici ne žive u skladu s evanđeoskim duhom i katoličkim naukom na radnom mjestu i u javnosti.
Budući da je ova biskupija dijelom i u drugoj državi, mr. Dugalić je istaknuo kako u srijemskom dijelu biskupije u Saveznoj Republici Jugoslaviji vjernici žive u drukčijoj društveno-političkoj situaciji te imaju i drukčije mogućnosti, bolje rečeno za sada nikakve, za uključivanje u društveni život kao vjernika. U svim izvješćima se posebno ističe važnost prisutnosti pomoćnog biskupa u tom dijelu biskupije jer je najčešće jedini vanjski oblik prisutnosti Crkve u društvenom životu. Nadalje, problem predstavlja nepostojanje jedne političke stranke za manjine, a tračak nade vidi se u uvođenju vjeronauka u škole i iščekivanje odobrenja za rad na radio postajama. Predavač je upozorio da kad se govori o prisutnosti Crkve u društvu uglavnom se misli na biskupie i svećenike, a ne na cijeli Božji narod, a istraživanja govore kako je veliko povjerenje u Crkvu kao instituciju.
Dajući prijedlog zaključaka za sinodsko zasjedanje izlagač je preporučio da se Crkva snažnije zauzme za poštivanje ljudskih prava i dostojanstva osobe, za radniička i socijalna prava te više promiče toleranciju i dijalog. (i10533aj/sv)