Split, 26. 10. 2001. (IKA) – Sedmi teološki simpozij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu na temu “Osobna i društvena dimenzija grijeha” započeo je u četvrtak 25. listopada u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Poslije uvodne riječi prodekana za znanost KBF-a Sveučilišta u Splitu dr. fra Marijana Vugdelije, pozdravnu riječ uputio je veliki kancelar KBF-a, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit dr. Marin Barišić, zamjenik vicekancelara, provincijala franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, dr. fra Željko Tolić, zatim rektor Sveučilišta u Splitu dr. Ivo Babić, te dekan KBF-a dr. Slavko Kovačić i na kraju rektor Vrhbosanske katoličke teologije u Sarajevu dr. Marko Josipović. Riječki nadbiskup i metropolit dr. Ivan Devčić, poslije pozdravne riječi u ime Teologije u Rijeci kojoj je veliki kancelar, održao je predavanje “Presjek Berdjajeve misli pod vidom osobne i društvene dimenzije grijeha”. Ustvrdivši da u Berdjajevoj filozofiji nema sustavne rasprave o grijehu, već je taj govor najčešće uvijen u promišljanja o palom i idealnom stanju svijeta i čovjeka. Za njega je čitav svijet grešan, jer je nastao kao posljedica grešnoga pada. Grešnost se svijet očituje u njegovim temeljnim strukturama kao što su prostor i vrijeme, logički i prirodni zakoni te nužnosti koje dokidaju slobodu. Takav svijet otežava stvaralačke uzlete jer se opire svakoj promjeni i preobrazbi. No, svijet je ipak promjenjiv, te pojedinci i skupine griješe ako mu se prilagode i prihvate ga neupitnu datost. Stvaralaštvo je ne samo nijekanje palog, nego i težnja za ostvarenjem novog, drukčijeg svijeta. To istinsko stvaralaštvo uvijek je ne samo ljudsko nego i božansko djelo, rezultat slobode i milosti, te bogočovječji čin. Premda je kršćanstvo religija slobode i stvaralaštva, kršćani to nisu otkrili nego su moral evanđeoske stvaralačke ljubavi sveli na etiku zakona i poslušnosti. Zbog toga povijesno kršćanstvo snosi veliku odgovornost za neuspjeh povijesti, jer nije ispunilo zadaću da je preobrazi. Ipak, dok su drugi u Berdjajevo vrijeme računali samo s ljudskim silama u stvaranju drukčijeg svijeta i u skladu s tim kritizirali kršćanstvo kako bi ga definitivno isključili iz povijesnih procesa, on je uvjeren da se novi svijet može graditi samo na kršćanskim principima. Krist je onaj u kojemu je božansko i ljudsko ujedinjeno, te je jedini princip i smisao cjelokupne povijest na kojemu valja sve graditi, zaključio je nadbiskup Devčić. U raspravi poslije predavanja, između ostaloga je istaknuto da je Berdjajev prvo bio marksist, te govori marksističkim i egzistencijalističkim jezikom.
Simpozij završava danas, 26. listopada. (i10529hr/mm/mjb)