Istina je prava novost.

TRIBINE "DEMOGRAFSKI SLOM HRVATSKE"

Prof. dr. Anđelko Akrap na Napretkovim tribinama u Ivancu, Čakovcu i Varaždinu

Ivanec, Čakovec, Varaždin, 20. 10. 2001. (IKA) – Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” iz Varaždina u povodu svoje 80. obljetnice organiziralo je 19. listopada u Ivancu, Čakovcu i Varaždinu tribine o temi “Demografski slom Hrvatske”. Na tribinama, održanima u amfiteatru Srednje škole u Ivancu, čakovečkom Katoličkom domu i Biskupskom ordinarijatu u Varaždinu, govorio je prof. dr. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Kako je istaknuo izlagatelj, svaka država trebala bi provoditi populacijsku politiku, no Hrvatska se, unatoč dobroj volji i želji vlasti, ne može pohvaliti odgovarajućom kvalitetnom populacijskom politikom. Stoga je sve više uzdržavanog stanovništva na teret radno aktivnih stanovnika, pa će Hrvatska za pola stoljeća imati trećinu stanovništva starijeg od 65 godina. Za gospodarski razvoj neke države nužna je kvalitetna populacijska politika kako bi se u skladan odnos dovele sve dobne strukture stanovništva, napomenuo je predavač. U Hrvatskoj je od 1990. godine na dalje zabilježen negativan prirodni prirast, koji se do tada bilježio samo u ratnim razdobljima. Posebno crne brojke glede nataliteta uočavaju se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, za razliku od nešto bolje situacije u ostatku Hrvatske. Kako je kazao izlagatelj, da bi stanovništvo Hrvatske ostalo na sadašnjoj razini, po paru trebalo bi se u prosjeku rađati 2,56 djece, dakle samo više od dvoje djece po paru jamči obnavljanje stanovništva.
U prošlom stoljeću na razvoj hrvatskog stanovništva djelovali su destabilitetni čimbenici, koji su ubrzali snižavanje nataliteta, a to su: iseljavanje u prekomorske zemlje (koje je započelo još potkraj 19. st.), posljedice I. i II. svjetskog rata, agrarna kolonizacija, pandemija španjolske gripe nakon 1. svjetskog rata, žrtve poraća u drugoj polovici 20. st., forsirana industrijalizacija i koncentracija stanovništva u nekoliko velikih gradova, odlazak na privremeni rad u inozemstvo, te žrtve Domovinskog rata. Prof. dr. Akrap kazao je kako se procjenjuje da u SAD-u živi čak dva milijuna potomaka iseljenih Hrvata, a samo je od 1991. do 1998. godine iselilo iz Hrvatske još 130.000 mladih Hrvata. Istaknuo je kako se ukupne žrtve Domovinskog rata procjenjuju na 16.000 ljudi, dok je na okupiranim područjima stradalo još 4.000 ljudi srpske nacionalnosti. Posljednjim popisom stanovništva ustanovljeno je kako u Hrvatskoj živi 4,38 milijuna stanovnika, a desetljeće ranije u Hrvatskoj je živjelo 4,5 milijuna ljudi. I dok je još sredinom proteklog stoljeća prirodni prirast godišnje u Hrvatskoj iznosio 53.000 ljudi, 1985. g. zabilježen je prirast od samo 5,5 tisuća, da bi od 1995. do 2000. godine godišnje u prosjeku 4.300 ljudi više umrlo nego li ih se rodilo. U prošloj godini negativan prirodni prirast dosegao je već brojku od šest i pol tisuća. Kako je istaknuo izlagatelj, 2010. g. očekuje se negativan prirast od čak 10.000 ljudi.
Po broju stanovnika Hrvatska je u svojoj cjelokupnoj povijesti vrhunac postigla potkraj prošlog stoljeća i u idućim će desetljećima taj broj samo opadati. Za pedesetak godina prosječan će Hrvat imati 50 godina, dok je još 1980. g. prosječan Hrvat imao 35 godina. Za poboljšanje takvih crnih brojki ne postoje neke veće mogućnosti zbog niza otežavajućih okolnosti koje se odnose na slabu gospodarsku razvijenost, malobrojnu populaciju, krizu mirovinskog sustava, porast udjela umirovljenika, iseljavanje stanovništva u razvijenije zemlje, velik broj manjih naselja s pretežno staračkim stanovništvom i dr. Ponovivši kako hrvatska vlast ima dobre namjere, no lošu populacijsku politiku, kazao je kako takva politika mora biti sustavno i kontinuirano provođena, mora biti nadstranačka te unutar ukupne razvojne politike obuhvaćati stambenu, kreditnu i fiskalnu politiku, politiku zapošljavanja i politiku uvođenja posebnih cijena dječjih proizvoda.
Uoči izlaganja prof. dr. Akrapa o radu varaždinskog “Napretka” u proteklih nekoliko godina govorio je njegov predsjednik prof. Ivan Bošnjak, posebice istaknuvši izložbe, tribine, predavanja i razne humanitarne aktivnosti u organizaciji HKD “Napredak” iz Varaždina. (i10406sd/jbk)