Vatikan, 18. 10. 2001. (IKA) – Nakon opće sjednice na kojoj je u utorak sudjelovao i papa Ivan Pavao II., biskupi cijelog svijeta okupljeni na svojoj 10. Sinodi u Vatikanu jučer su nastavili rad u 12 jezičnih skupina. Izvršen je i izbor za tajništvo sinode, od 12 članova po trojica su sa svakog kontinenta, a trojicu ih je imenovao sam Papa. Njih 15 sudjelovat će u izradi završnog dokumenta i prijedloga koji će biti dani na raspolaganje Svetom Ocu. Iz toga bi mogao proizići i posebni Papin dokument o službi biskupa.
Na općoj sjednici Papi i sinodalnim ocima predstavljeni su sažeci dosad izloženih intervenata prema jezičnim skupinama. Istaknuto je kako tu Biskupsku sinodu treba promatrati u sklopu Drugoga vatikanskog sabora te kako se u njoj nalaze i rezultati već prethodno održanih sinoda o laicima, svećenicima i redovnicima kao i kontinentalnih sinoda. Iz njih su naime proizišle smjernice za evangelizaciju u različitim društvenim i vjerskim sustavima te je u tom smislu 10. Biskupska sinoda sinteza svih dosadašnjih.
Oko mnogih je tema brzo postignut konsenzus, tako je istaknuto kako je biskup po službi služitelj Kristova evanđelja i prema tome nada za svijet. Po apostolskoj službi on prihvaća sve, upućuje ljude prema Kristu i potiče vjernike da prema vlastitom pozivu nadopunjuju djelatnost pokrajinskih Crkvi. Biskup također pojačava veze pokrajinskih Crkvi s općom Crkvom, promiče svetost i nadahnjuje misionarski život zajednice. Početak trećeg tisućljeća obilježen je epohalnim promjenama pa biskupi sa svojim svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima moraju biti svjetionik nade za čovječanstvo. Posebno se nastojalo razraditi glavne biskupske službe od propovijedanja, skrbi za svećenike i siromahe. Istaknuta je potreba pojačavanja duhovnosti s dijalogom, sudjelovanjem i suodgovornošću kako bi došlo do skladnog života, koji će koristiti pokrajinskoj i općoj Crkvi.
Biskupi su pozvani intervenirati i na području globalizacije, kojom se nove mase svijeta isključuju iz kruga blagostanja i time se povećava siromaštvo. Biskup mora poticati solidarnost s tim ljudima i koliko je moguće nastojati utjecati na građanske vlasti oko stvaranja pravednih društvenih i građanskih zakona.
Ističući kako se samo duhom suradnje i raspodjele dobara može osigurati poštivanje dostojanstva siromaha, engleska je skupina poručila da se uz karitativni rad mora suočiti s uzrocima siromaštva u svijetu. Više je skupina istaknulo potrebu evangelizacije ustrojstva grijeha i nepravdi u suvremenom svjetskom poretku te nužnost djelatnijeg promicanja socijalnog nauka Crkve.
Pozivajući se na Papine riječi kako život biskupa i svećenika mora biti obilježen siromaštvom i ljubavlju, te očekivanja iz svijeta da biskupi prakticiraju siromaštvo, talijanska je skupina posebno istaknula potrebu razvidnosti u gospodarskoj upravi biskupija.
Više od polovice skupina pozvalo je na “poboljšavanje” sinode biskupa kako bi postala djelotvorniji i uspješniji model razdiobe odgovornosti u Crkvi. Njemačka je skupina pritom istaknula kako ne traže nove strukture nego poboljšanje već postojećih. Francuska je strana ustvrdila da sinoda biskupa mora postati bolje sredstvo djelotvornog kolegijaliteta što će koristiti i ekumenskom dijalogu. Engleska je skupina dodala prijedloge da se sinoda prilagodi na način koji bi osiguravao kontinuitet i nadogradnju, da se češće sazovu posebne sinode koje bi raspravljale o konkretnim problemima te da se promjenama u samoj strukturi poboljšaju savjetovanja među biskupima i suradnja u pronalaženju konkretnih rješenja. Većina se skupina založila za poboljšanje komunikacije između biskupa i predstojnika vatikanskih ureda. Engleska skupina “vjeruje da odnos rimske kurije i biskupskih konferencija mora odražavati su-odgovornost, savjetovanje, povjerenje i solidarnosti”.
Svi sinodalni oci ponovno će se okupiti na općoj skupštini u ponedjeljak, u četvrtom i posljednjem tjednu Sinode. (i10342sd/rv)