Zagreb, 18. 10. 2001. (IKA) – 34. godišnje plenarno zasjedanje hrvatskih provincijala i provincijalki održano je u utorak 16. i srijedu 17. listopada u sjedištu Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) u Deželićevom prilazu u Zagrebu. Okupljene više redovničke poglavare i poglavarice, te predstavnike redovništva u BiH i u Sloveniji pozdravio je o. Vjenceslav Mihetec, predsjednik Konferencije, najavljujući odmah glavnu temu rasprave “Redovništvo i novi financijski sustav na području HBK”.
Probleme vezane uz primjenu novoga sustava financiranja u župama povjerenim redovnicima i u redovničkim ustanovama općenito, iznio je najprije fra Viktor Nuić, pravnik, a na njih se potom osvrnuo i fra Velimir Blažević, također s pravnog stajališta. U izlaganju su istaknuli problem da se u nacrtu novoga ugovora ne poštuju kroz desetljeća i stoljeća stečena prava, a taj nacrt trebao bi služiti kao model za sklapanje novih ugovora između biskupa i provincijala o povjeravanju župa redovničkim zajednicama. Drugi krupan problem je financijsko zanemarivanje ili nepodupiranje redovničkoga rada na kulturnom, odgojnom, etičkom i društvenom polju, što se u Ugovoru sa Svetom Stolicom navodi kao jedan od razloga zbog kojih se Država obvezala izdvajati dio sredstava iz proračuna.
U raspravi su razmotrene sve točke nacrta eventualnoga budućeg ugovora između hrvatskih biskupija i redovničkih provincija te su unesene brojne dopune i ispravke.
Zajedničku misu u obližnjoj crkvi Sv. Blaža predvodio je o. Vjenceslav Mihetec. Pozvao je redovnice i redovnike da se svim sredstvima, i kako kaže sv. Pavao, ne stideći se evanđelja, zauzmu za obranu dostojanstva naših ugroženih obitelji. Naše siromaštvo moralo bi biti izvor života onima koji rade, ali ne mogu zaraditi, ili nisu redovito plaćeni, ili su prevareni i zakinuti u svojim osnovnim ljudskim pravima. Darove koje smo primili od Boga pozvani smo ne zakapati duboko, nego ih sijati, da bi se mogli umnožiti, zaključio je propovjednik.
U popodnevnom dijelu zasjedanja nastavljena je rasprave o istoj temi, s posebnim osvrtom fra Viktora Nuića na probleme koji se tiču dosadašnjih i budućih ugovora o radu redovnica u crkvenim ustanovama. Uočena je velika šarolikost u postojećim ugovorima i što se tiče honoriranja rada časnih sestara, a i kada su u pitanju njihove potrebe i obveze. U tom pogledu trebat će što prije sastaviti okvirni nacrt koji bi provincijalnim poglavaricama služio kao model za sklapanje ugovora s biskupima i s provincijalima.
Na kraju prvoga radnog dana zasjedanja saslušana su godišnja izvješća o radu zajedničkih redovničkih komisija, koja su podnijeli njihovi predsjednici. Govoreći o radu Povjerenstva za povrat crkvene imovine s. Agnete Tadić-Šutra konstatirala je očito pomanjkanje dobre volje kod državnih službenika i kod vlasti da se provede povrat bar one imovine koja je nesporna. Na poticaj pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve razmatrana je mogućnost osnivanja redovničke Komisije za oživotvorenje socijalnog nauka Crkve. Nakon što je tajnica s. Petra Vidaković, podnijela financijskog izvješća rečeno je da bi se novcem koji Konferencije i Unije dobivaju iz proračuna, a kojega se sve redovničke zajednice dogovorno odriču u korist zajedničkih projekata, financijski moglo pomoći ugroženim obiteljima, izbjeglicama, studentima, mladima ili djeci. U tu svrhu odlučeno je da će po dvoje redovnika i redovnica oformiti Komisiju koja će se baviti izradom projekata financijske pomoći najugroženijima u našem društvu. To bi ujedno mogao biti i konkretniji redovnički angažman u skladu sa socijalnim naukom Crkve.
Na kraju zajedničkog rada okupljenim redovnicama i redovnicima završnu riječ uputila je s. Dubravka Moharić, potpredsjednica Unije. Potaknula je sudionike plenuma na veću organiziranost u radu, na složnost i na jedinstvenost da bi redovništvo kao cjelina moglo odgovoriti rastućim potreba Crkve i društva.
Drugoga i završnog radnog dana Plenuma hrvatskih redovničkih poglavarica i poglavara redovnički provincijali i provincijalke zasjedali su odvojeno.
Viši redovnički poglavari najviše su raspravljali o ulozi pojedinih komisija Konferencije, na osobit način Komisije za evangelizaciju, ali bilo je riječi i o ovogodišnjem puno plodnijem radu Komisije za medije. Naime, nakon duže pauze objavljen je novi broj redovničkog časopisa “Posvećeni život”, čiji je novi urednik fra Mirko Mataušić. Bilo je riječi i o problemu neriješenoga zdravstvenog osiguranja redovničkih novaka, uz razmjenu korisnih iskustava između provincijala. U proteklom razdoblju održani su redoviti susreti redovnica i redovnika, a ostvaren je i projekt izrade vlastitih web stranica. Na zasjedanju su ustanovljene i dvije nove komisije čiji će članovi biti i redovnice i redovnici. Prva će se baviti izradom projekata u vidu boljega i konkretnijeg odgojno-studijskoga i socijalnog angažmana Unije i Konferencije, dok će druga djelovati na području pravde i mira.
Provincijali su saslušali godišnje izvješće predsjednika redovničke Konferencije u kojemu je navedeno sve što je učinjeno u proteklom razdoblju, kao i to što u najskorije vrijeme treba ostvariti, a zatim je vođena duža rasprava o nacrtu novoga prijedloga ugovora za preuzimanje župa od strane redovničkih zajednica. Zaključeno je da se za skori susret redovničke komisije s biskupima pismeno iznesu sve primjedbe na nacrt ugovora, te da se sastavi novi nacrt ugovora koji bi rješavao samo gospodarske odnose između pojedinih biskupija i redovničkih ustanova kojima su župe trajno povjerene, a oni već duže vrijeme njima upravljaju. Dopunjeni i ispravljeni nacrt predloženoga ugovora mogao bi biti dobar model za sklapanje ugovora o povjeravanju novih župa, dok postojeće ugovore o već povjerenim župama nije nužno mijenjati. Spomenute nacrte razmotrit će svi provincijali na svom susretu koncem listopada.
Na svom zasebnom zasjedanju redovničke poglavarice saslušale su izvješća vodstva Unije i članica pojedinih komisija koje djeluju pri ovoj krovnoj ustanovi hrvatskih redovnica. Opširno je raspravljano o problemima, obvezama i potrebama redovnica koja vode vlastite vrtiće, te je istaknuta potreba stalnoga stručnog usavršavanja sestara koje rade kao odgojiteljice ili kao vjeroučiteljice. Na kraju susreta generalne i više redovničke poglavarice raspravljale su o prijedlozima i planovima za budući rad redovničke Unije. (i10371hr/mp/kj)