Osijek, 5. 10. 2001. (IKA) – Dvodnevni simpozij “Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj” koji priređuje Komisija za laike Hrvatske biskupske konferencije započeo je danas s radom na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Oko 200 sudionika toga znanstvenog skupa na početku je pozdravio domaći biskup Marin Srakić, spomenuvši ujedno kako su u Osijeku od početka 20. stoljeća laici bili vrlo uključeni u život Crkve. Uime biskupa HBK, kojih se u Osijeku okupilo desetak, skup je pozdravio predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. On se osvrnuo na Papine riječi u apostolskoj pobudnici Kristovi vjernici laici, zapitavši se tko su oni. Vjernici laici oduvijek pripadaju Crkvi, pri čemu je nadbiskup Bozanić rekao kako se novo tisućljeće pred nama otvara kao ocean na koji se moramo upustiti u pustolovinu, računajući na Kristovu riječ. U ime vjernika laika iz Osijeka skup je pozdravila prof. dr. Ana Pintarić, dekanica Pedagoškog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Na ovome skupu važne su sve riječi, ne očekujemo nikakav glas za budućnost, nego očekujemo ono što konkretno treba učiniti. Laici su na prvoj crti Crkve, istaknula je dr. Pintarić, izrazivši spremnost kako laici žele prihvatiti milost za izgrađivanje sebe, svoje osobe, kako bi mogli svjedočiti i drugima.
Predsjednik organizacijskog odbora simpozija i predsjednik Komisije HBK za laike gospićko-senjski biskup Mile Bogović u uvodnom je slovu podsjetio na dva znanstvena skupa koja je ta Komisija planirala za ovu godinu, od kojih je jedan već održan u ožujku u Zagrebu, a drugi je upravo ovaj u Osijeku. On je također podsjetio na bujni katolički pokret od 1900. do 1945. godine te na buđenje svijesti o laičkom angažmanu u Crkvi nakon 1990. “Od tada se mnogo toga dogodilo na planu organiziranog djelovanja vjernika laika, a dosta je toga i napisano. Održana su među ostalim i dva zborovanja vjernika laika, od čega su sačuvani zbornici”, rekao je biskup. Ipak, napomenuo je biskup Bogović, uz sva iskustva iz drugih zemalja i polazišne točke Drugoga vatikanskog sabora “više je bilo riječi o nemogućnostima, nego o mogućnostima. Tako je uvijek u početnoj fazi, više je bilo govora o kvarovima na vezama unutar crkvenih struktura nego li ukazivanja na zadatke u svijetu kako bi se oni mogli ostvariti”. Obrazlažući zatim metodologiju rada ovoga simpozija, kao važni plod biskup Bogović očekuje izjavu svake od deset sekcija. Tako zajednički sročene izjave bit će podloga za zajedničku cjelovitu izjavu sa skupa o stvarnoj prosudbi sadašnjega stanja djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj kao i o tome što bi trebalo učiniti da ono bude bolje organizirano i usklađenije s poslanjem vjernika laika. Sekcije, rekao je biskup Bogović, bi i nakon toga trebale nastojati produbljivati tu problematiku.
Nakon uvodnih pozdrava prvo predavanje održao je dr. Josip Baloban dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio o laikatu od Drugoga vatikanskog koncila do danas. Dr. Ivan Čubelić održao je predavanje o djelovanju vjernika laika u crkvenim strukturama, dr. Pero Aračić o tome kakvu Crkvu želimo i izgrađujemo, a dr. Ružica Razum o mogućnosti djelovanja teologa laika u Crkvi i društvu. Rad simpozija nastavljen je u poslijepodnevnim satima. (i10119sd/tš)