Zagreb, 30. 9. 2001. (IKA) – Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u Zagrebu je od 24. do 30. rujna održan Tjedan hrvatskih manjina koji je priredila Hrvatska matica iseljenika. Kako je istaknuo voditelj Odjela za hrvatske manjine Hrvatske matice iseljenika Hrvoje Salopek u predgovoru prigodnog kataloga, temeljna nakana susreta autohtonih Hrvata je “jačanje veza naših sunarodnjaka sa starom im domovinom Hrvatskom”. Hrvatske autohtone manjinske zajednice nalazimo u Italiji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, SR Jugoslaviji i Rumunjskoj, a njihov ukupni broj procjenjuje se na više od 300.000. To su zapravo potomci davnih hrvatskih iseljenika koji su, uglavnom, tijekom turskih ratova naseljavali nabrojane države.
Na Tjednu su se predstavili moravski Hrvati izložbom “Fotografijom protiv zaborava” te tribinom “Moravski Hrvati – tragom nekadašnje hrvatske zajednice u južnoj Moravskoj”. Na okruglom stolu “Suvremena književnost hrvatskih manjina” u srijedu 26. rujna sudjelovali su prof. Nikola Benčić, Petar Tyran (Austrija), Antonio Sammartino (Italija), mr. Stjepan Blažetin, dr. Mijo Karagić (Mađarska), Lazar Merković, mr. Josip Buljovčić, Milovan Miković i Tomislav Žigmanov (SRJ). Sudionici okruglog stola razgovarali su o položaju književnosti Hrvata u dijaspori, upozoravajući na ozbiljan nedostatak istraživanja književnosti manjina, književnih časopisa te na potrebu da se planski pristupi prevođenju književnih djela kako nitko ne bi bio zaobiđen. “Treba valorizirati i one književne tvorevine koje nisu pisane hrvatskim književnim jezikom te revidirati stav prema stvaralaštvu na dijalektu. Potrebno je izmijeniti restriktivne kriterije i pojačati integriranost Hrvata u dijaspori u matičnu književnost”, rekao je mr. Buljovčić. O ozbiljnosti teme svjedoči i izlaganje Milovana Mikovića koji potvrđuje raniji stav: “Ukoliko doista želimo opstati moramo konačno povesti računa o tome na koji se način uspostavljaju vrednote nacionalne kulture i u manjinskim uvjetima, a kada je riječ o rubno/perifernoj književnosti uz etičke i estetske vrednote moraju se, mnogo više nego do sada, valorizirati navlastita jezična rješenja, pri čemu osobito mislim na uporabu dijalekatnog idioma u književnom djelu”. Miković nadalje upozorava da se položaj manjinske književnosti ne može izmijeniti “bez žestoke konfrotacije s cjelokupnom političkom infrastrukturom bačkih Hrvata, od Subotice do Zagreba”, te da je “sukob neizbježan i zbog toga što je bez izučavanja nacionalnog jezika svaka književnost osuđena na opstanak u zrakopraznom prostoru” pri tome zaključujući: “Srećom, sada već sve više intelektualaca pa i dio stvaralaca uviđa da se u kulturi, književnosti i umjetnosti ne može računati na pojavu novuma bez osobne spremnosti na rizik zauzimanja kritičkog stava prema svemu što vuče u prošlost i besmislen pokušaj njezina naknadnog preuređenja”.
U četvrtak 27. rujna predstavljena je knjiga Alojzija Stantića “Kruv naš svagdanji” i na taj način bunjevačka je tradicija ušla u kontekst hrvatske kulturne povijesti. O knjizi su govorili prof. dr. Milana Černelić iz Zagreba te Subotičani Lazo Vojnić Hajduk, mr. Josip Buljovčić, mr. Andrija Kopilović, Katarina Čeliković te autor Alojzije Stantić. Istaknuto je kako je knjiga pokazala da se dugogodišnji rad na prikupljanju narodne baštine valorizirao i u matičnoj zemlji pa će to, nadamo se, biti pravi podstrek za daljnja slična istraživanja. Alojzije Stantić je u završnoj riječi i konkretno pokazao jedno od svojih “otkrića” – lanac (kojim se nekada mjerila zemlja) i oduševio publiku u dvorani. Moderator te večeri Naco Zelić pozvao je na kraju nazočne da kušaju “somun kruva i kolač” koji su bili izloženi. Na predstavljanju je također Ivan Bandić, savjetnik veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu.
Kako je to svake godine uobičajeno, na Tjednu se mogla kušati i domaća kuhinja, ovaj put moliško-hrvatska, ali nije nedostajalo ni glazbenih događaja. Tako je Župni pjevački zbor “Sv. Matej” iz Dobrote (Boka Kotorska) održao koncert u crkvi Sv. Katarine, a nastupom folklornih ansambala na Trgu bana Jelačića predstavile su se manjine u pjesmi i plesu gdje je nastupio i ansambl HKC “Bunjevačko kolo”.
Tjedan hrvatskih manjina završio u nedjelju 30. rujna u zagrebačkoj katedrali svečanom misom koju je predvodio generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković.