Split, 22. 9. 2001. (IKA) – U Splitu je danas završio dvodnevni međunarodni znanstveni skup “Crkva i društvo uz Jadran – Vrela i rezultati istraživanja”. Drugi dan skupa započeo je izlaganjem “Vrela za povijest Crkve u Hrvata 1945.-1990. u hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu” Meline Lučić. Ona je istaknula kako gradivo više fondova i zbirki u Hrvatskom državnom arhivu sadržava dokumente za proučavanje povijesti Katoličke crkve u Hrvatskoj u razdoblju 1945. – 1990. te podsjetila na neke od osobitog značaja. Gradivo Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i Službe državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutarnje poslove SR Hrvatske vrijedno je poglavito za istraživanje odnosa Crkve i države. Komisija je dijelom bila kreator politike prema Crkvi, no prije svega njezin nadzornik, upozorila je istaknuvši kako je istodobno bila i svojevrsnom sponom između vlasti i Crkve. Prema njezinim riječima, politička suđenja, progoni, stalni nadzor, “informativni” razgovori, razvlašćivanje Crkve ili ukidanje prava javnosti njezinih škola, neki su od bitnih dijelova tog odnosa. Stoga će gradivo u Hrvatskom državnom arhivu dobro poslužiti istraživačima pojedinih problemskih cjelina, a u možebitnim budućim pokušajima sinteza povijesti katoličke Crkve u Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata ono je upravo nezaobilazno, zaključila je predavačica Lučić.
O vrelima za crkvenu povijest hrvatskih krajeva uz sjeverni Jadran u državnom arhivu u Rijeci govorio je Franjo Velčić sa studija u Rijeci, dok je predavanje naslovljeno “Arhivska vrela za društveno religioznu povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini” održao Andrija Nikić sa Sveučilišta u Mostaru.
Na kraju je predavanje “Arhiv Hrvatske biskupske konferencije kao vrelo za noviju crkvenu povijest” izložio novi generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije dr. Ivan Ćubelić. Podsjetio je da kod govora o Arhivu HBK mislimo na svu arhivsku građu koja je skupljena u sjedištu BKJ u Zagrebu od 1918. do 1992., i na korespondenciju i dokumentaciju HBK od 1993. naprijed. U smiraj važnih političkih događaja 1918., krčki biskup Mahnić jednim programskim pismom, upućenim zagrebačkom nadbiskupu Baueru, potiče zajednički Sabor katoličkih biskupa u vrijeme puno teškoća, od kojeg ovisi buduća sudbina hrvatskog naroda i Slavena. Već ovaj prvi dokument, prema njegovim riječima, iznosi društvena pitanja i pastoralne teme koje, dobrim dijelom, predstavljaju područje zanimanja i zauzimanja biskupa na plenarnim sjednicama. Od 1918. do 1992. održano je 110 plenarnih zasjedanja BKJ, a zapisnici s tih zasjedanja sačuvani su i pohranjeni u posebnim registratorima, čiji su sažeci redovito dostavljani Svetoj Stolici. Ahivska građa složena je kronološki, kazao je dr. Ćubelić, istaknuvši kako je svake godine registrirano u prosjeku, oko 400-500 spisa, dok su spisi druge polovice XX. stoljeća obrađeni u priručnoj kartoteci. Od 1992. vrši se kompjutorsko vođenje urudžbenog zapisnika, s napomenom kako arhiv HBK još nije potpuno otvoren za javnost. (I09493SD/JBAŠ)