Vatikan, 21. 9. 2001. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. kreće sutra kao hodočasnik evanđelja i vjesnik mira i pomirenja na svoje 95. pastirsko putovanje u Kazahstan i Armeniju. Srednju Aziju i Kavkaz povezuje ista nit nedavnog oslobođenja od sovjetskog jarma. Armenija, koja je brzo prihvatila kršćanstvo dočekat će Svetog Oca sa svojom 1.700-godišnjom vjernošću evanđelju. Kazahstan, gdje prevladavaju muslimani, također se sprema srdačno dočekati Papu, čovjeka mira i živući simbol novoga demokratskog razdoblja, koje je i na tom području započelo padom berlinskog zida. Papa će sutra zakoračiti putem starodrevnog puta svile, napominje dopisnik Radio Vatikana iz Astane, navodeći kako se ta zemlja s petnaestak milijuna stanovnika prostire na gotovo tri milijuna četvornih kilometara, dakle 600 puta je veća od Hrvatske. Papa će stići novoizgrađeni glavni grad Kazahstana Astanu, u 19.30 po mjesnom vremenu, odnosno oko 14.30 sati po srednje europskom vremenu. Nakon svečanog dočeka poći će pred spomenik žrtvama totalitarnog režima, gdje će položiti cvijeće i pomoliti se za žrtve nastradale u 11 koncentracijskih logora u doba komunističkog režima. Grad Astanu dao je izgraditi sadašnji predsjednik Nazarbajev, želeći na taj način izraziti kazahstansko obilježje glavnog grada, jer u nekadašnjemu glavnome gradu Alma Ati još uvijek prevladavaju ruski elementi.
Kazhastan je zemlja prijelaza i most između europske i azijske kulture. Nazočnost stotinjak nacionalnih manjina u toj zemlji predstavlja s jedne strane veliko bogatstvo, a s druge velike probleme. 50% pučanstva pripada urođeničkom kazahstanskom pučanstvu, dok ih je 30% prisilno dovedeno iz nekadašnjih sovjetskih republika. Najviše ima Ukrajinaca, Nijemaca, Poljaka i Litvanaca, te je i sastav Vlade raznolik. Predsjednik Nazarbajev nastoji očistiti zemlju od, kako kaže, “polustoljetnog ruskog zagađenja”. To dovodi do iseljavanja nacionalnih manjina i do pojačavanja nacionalnog mentaliteta u pojedinim zajednicama. Samo 2% pučanstva govori kazahstanski, zajednički jezik i dalje je ruski, na kojem će i Papa održati govore. Staljin je deportirao u to stepsko područje na tisuće ljudi. Mnogi su umrli na putu ili čim su stigli u tu pustinju. Preživjeli, smješteni u logore, morali su obrađivati kolhoze i graditi kuće. To je za mnoge laike, svećenike i biskupe, ali i kulturne djelatnike postala mučenička zemlja. Solženjicin je svoj roman: “Dan Ivana Denisovića” ambijentirao u kazahstanskom gradu Ihezgasganu. U tijeku drugoga svjetskog rata u koncentracijske logore Kazahstana dovedeni su i brojni ratni zarobljenici. Mnogi su tu poumirali od raznih bolesti i zime. U tijeku pak sovjetskog imperijalizma Moskva se služila Kazahstanom za skladište nuklearnog otpada. Na poligonu Semipalatinsk, gdje je u izgnanstvu živio Dostojevski, izvršeno je pod vedrim nebom 400 nuklearnih pokusa s teškim posljedicama za tamošnje pučanstvo. I danas se kod ljudi pojavljuju genetske deformacije i sve češća oboljenja od raka. Nakon postizanja neovisnosti Katolička crkva, koja je očuvala odlične veze s pravoslavljem, izašla je iz podzemlja. Tamošnji pravoslavni metropolit Alma Ate želio je susresti Papu, ali zbog bolesti neće moći biti nazočan na raznim primanjima i vjerskim obredima. U Katoličkoj crkvi prevladavaju poljski i njemački krugovi, jer najviše vjernika potječe iz tih zemalja. I sva su četiri biskupa podrijetlom Poljaci. Mnogi svećenici uopće ne razumiju kazahstanski jezik.
Za Papin su dolazak zainteresirani i muslimani. To potvrđuje na stotine plakata na svim važnijim trgovima i ulicama Astane. Radio i televizija posvećuju duge izvještaje Papinim djelatnostima. Posebno je zadovoljan predsjednik Nazarbajev, čiji će se ugled tim Papinim posjetom povećati i na međunarodnom području. Promatrači smatraju da će se time na neki način uravnotežiti i utjecaj Turske i Saudijske Arabije u Kazahstanu. Na misi u nedjelju nazočan će biti i veliki muftija iz Astane.
Papin posjet Kazahstanu obilježen je kao i zahvaćen sukobom koji se nadvio nad Afganistan, a strahuje se i da bi ga mogao ugroziti mogući američki napadna Afganistan. Dopisnik Radio Vatikana ističe kako danas u Astani nije primijetio neke posebne mjere sigurnosti, kao niti jedan tenk o kojima izvještavaju neke novine. No, vrijeme se pogoršalo te pada jaka kiša i puše sibirski vjetar.
Za Ivana Pavla II., nakon Rumunjske, Grčke i Ukrajine ovo je putovanje još jedan korak prema Rusiji, gdje je pravoslavlje, premda vjerno patrijarhu Aleksiju II., otvoreno za dijalog s Katoličkom crkvom. (i09477sd/rv)