Split, 21. 9. 2001. (IKA) – “Crkva i društvo uz Jadran – vrela i rezultati istraživanja” naziv je međunarodnoga znanstvenog simpozija koji se održava 21. i 22. rujna u velikoj dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a priređuje ga Katedra za crkvenu povijest pri splitskom KBF-u u suradnji s Institutom za istraživanje društveno-religiozne povijesti u Vicenzi i Odjelom za povijest Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Padovi. Riječ je o međunarodnom znanstvenom skupu na kojem sudjeluju 22 znanstvenika i povjesničara iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Italije i Njemačke.
Na početku prvog dana simpozija, danas, 21. rujna, pozdravnu riječ uputili su splitsko-makarski nadbiskup i veliki Kancelar KBF-a u Splitu dr. Marin Barišić, provincijal franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja mr. fra Žarko Maretić, v.d. dekana splitskog KBF-a dr. fra Luka Tomašević, župan splitsko-dalmatinski prof. dr. Branimir Lukšić i splitski gradonačelnik prof. Ivica Škarić.
U prijepodnevnom radu simpozija bilo je riječi o rezultatima i smjernicama znanstvenih istraživanja društveno-religiozne povijesti u Hrvatskoj, o čemu je govorio akademik Franjo Šanjek. On je istaknuo kako je sustavno istraživanje crkvene povijesti u Hrvata novijeg datuma, što potvrđuju stručni i znanstveni časopisi, kao što su: Bogoslovska smotra, Croatia sacra, Crkva u svijetu, Kačić i ostali. Premda suvremena hrvatska crkvena historiografija raspolaže s brojnim monografijama, studijama i stručnim raspravama iz trinaeststoljetne povijesti kršćanstva i Crkve u Hrvata, ipak još uvijek nedostaje priručnik sustavne religiozne povijesti u Hrvata, jer su dosadašnji pokušaji više popularno-informativnog karaktera, ustvrdio je akademik Šanjek istaknuvši pri tom kako je suvremena crkvena historiografija u Hrvata usmjerena proučavanju širenja kršćanstva i djelovanju Crkve na hrvatskim prostorima u vrijeme narodnih vladara, rasvjetljavanju uloge redova i redovničkih zajednica na hrvatskom etničkom prostoru, zatim istraživanju heterodoksne Crkve bosanske, protestantizma i pravoslavlja u Hrvatskoj, hrvatskom katoličkom pokretu, te odnosu Crkve u Hrvata prema totalitarizmima 20. stoljeća i ulozi Crkve u suvremenom hrvatskom društvu. O Hrvatskoj u historiografiji njemačkoga govornog područja govorio je dr. Petar Vrankić sa Sveučilišta u Augsburgu, podsjetivši kako je tek početkom 16. st. Hrvatska vidno stupila na političku, vjersku i kulturnu scenu Njemačke. U njemačkoj historiografiji povijest Hrvatske u 19. i 20. st. prikazana je opširno i prilično objektivno, kazao je predavač, dodavši kako je danas nemoguće dati sveobuhvatan pregled historiografije njemačkoga govornog područja o Hrvatskoj, Hrvatima, hrvatskoj kulturi, povijesti i Crkvi, jer je u historiografiji njemačkoga govornog područja Hrvatska prisutna u punoj cjelini, od predhrvatskog doba do stvaranja današnje moderne hrvatske države.
Među predavačima u prijepodnevnom radu simpozija bio je i gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović koji je govorio o okolnostima za nastanak i nestanak biskupskih sjedišta između Zagreba i Zadra. Biskup Bogović u svom je izlaganju podsjetio kako su crkvene strukture u svom nastanku i razvoju usko vezane s postojećim svjetovnim strukturama. Do sada nemamo sigurnijih podataka da bi u ranom srednjem vijeku na tom prostoru postojalo biskupijsko sjedište, pa čak ni u slučaju da se u taj prostor uključi i Senj. Nakon kristijanizacije, za to područje, bar u vrijeme otežane komunikacije sa Splitom i ostalim dalmatinskim biskupskim središtima, bio je nadležan misijski ili putujući biskup, koji je u 11. stoljeću provodio crkvenu politiku kraljevskog dvora, kazao je biskup Bogović, podsjetivši kako su biskupi s dalmatinske obale i s otoka nakon dolaska Arpadovića nesmetano proširili svoju jurisdikciju na kopno.
O odnosu franjevaca i političke vlasti u Dalmaciji u kasnom srednjem vijeku govorio je prof. Željko Tolić iz franjevačke klasične gimnazije u Sinju, a o iseljavanju hrvatskih katolika, pred turskom opasnošću u Sloveniju, s posebnim osvrtom na iseljavanje franjevaca provincije Bosnae-Croatiae izlaganje je održao Jože Škofljanec iz Državnog arhiva u Ljubljani, istaknuvši kako su migracije veoma važna tema u hrvatskoj historiografiji, a posebno one vezane uz rast i pad turskog carstva na prostorima zapadnog Balkana.
U poslijepodnevnom radu simpozija nastavljaju se izlaganja. “Uloga države u izgradnji sakralnih građevina u Dalmaciji tijekom XIX. stoljeća” naziv je predavanja kojeg će održati Stanko Piplović sa Sveučilišta u Zadru, Zdravko Dizdar s Hrvatskog Instituta za povijest u Zagrebu održat će predavanje naslovljeno “Masovna stradanja hrvatskih katolika u II. svjetskom ratu i neposredno nakon njega”, dok će o Hrvatskoj franjevačkoj historiografiji govoriti priređivač međunarodnog znanstvenog simpozija dr. fra Vicko Kapitanović s KBF-a Sveučilišta u Splitu. Među brojnim izlagačima predavanje naslovljeno “Izvori za hrvatsku povijest u Vatikanskom tajnom arhivu” izložit će i Tomislav Mrkonjić iz Tajnoga vatikanskog arhiva. (i09469hr/jadbaš/mjb)