Split, 16. 8. 2001. (IKA) – Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo proslavljena je u srijedu 15. kolovoza u svim župama Splitsko-makarske nadbiskupije.
U Splitu je najsvečanije bilo u Svetištu Gospe od Pojišana u kojem su se od ranih jutarnjih sati služile mise svaki puni sat, a u katedrali u 12 sati. Središnja proslava svetkovine započela je svečanim ophodom sa slikom Gospe od Pojišana od katedrale Uznesenja Marijina do svetišta u Pojišanu. Na prostoru ispred pojišanskog svetišta splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u nazočnosti dvadesetak tisuća vjernika predsjedao je središnjim koncelebriranim euharistijskim slavljem, a suslavili su uz provincijala Hrvatske kapucinske provincije fra Mirka Kemiveša i prepozita mons. dr. Drage Šimundže, gvardijan pojišanskoga kapucinskog samostana i upravitelj svetišta fra Zlatko Josip Šafarić, katedralni župnik Zdenko Bralić, rektor Hrvatskoga papinskog zavoda Sv. Jeronim u Rimu mons. dr. Jure Bogdan, novi generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. dr. Ivan Čubelić te ostali splitski svećenici i redovnici.
Na početku misnog slavlja gvardijan i upravitelj svetišta fra Zlatko pozdravio je nadbiskupa Barišića, provincijala Kemiveša, predstavnike vlasti na državnoj, županijskoj i gradskoj razini, predstavnike Hrvatske ratne mornarice, Hrvatske vojske i MUP-a kazavši: “Splitski puk je vjekovima ovamo dolazio svojoj Majci i svojoj Kraljici. Vjernici Splita ovamo su žurili, kad su bili u opasnosti od osvajača koji su ih htjeli porobiti, od smrtonosnih pošasti i od nesloga koje su ih htjele podvojiti. Ali splitski puk jednakim je žarom nakon opasnosti hitao svojoj Gospi zahvaliti na njezinoj pomoći. Svjesni smo i vidimo, nastavio je gvardijan, da teškoće, nesreće i opasnosti nisu nestale već su se samo promijenile, ustvrdio je te pozvao sve nazočne da mole Božju pomoć i Gospin zagovor”.
U prigodnoj homiliji nadbiskup Barišić ustvrdio je kako su rijetki povijesni događaji, datumi i osobe kojima je povijest dodijelila ime #!veliki#!, jer se moralo doista raditi o događajima ili osobama u kojima je čovječanstvo prepoznalo općeljudsko značenje, određenu prekretnicu u tijeku povijesnih događanja. “Još je rjeđe i gotovo neočekivano, barem u kulturama patrijarhalnog mentaliteta, da se taj naslov prida jednoj ženi, da ju se nazove velikom Gospom, ženom, gospođom. A ako se uza sve to taj naslov ipak dodijelio jednoj ženi, i to ne u tako davnoj prošlosti, jer je dogma o Marijinu uznesenju na nebo, o njezinoj veličini proglašena tek 1950.”, kazao je nadbiskup.
Svoju propovijed nadbiskup Barišić usredotočio je na problematiku i značenje uloge žena danas, u svijetu u kojem suvremena žena s pravom traži priznanje svoje uloge i veličine u tijeku povijesnih zbivanja. “Treba biti slijepac da se ne uoči kako jednostrano traženje ženske veličine u izjednačavanju s muškarcem od žene čini žrtvu potrošačkog mentaliteta i proizvodnje, kako ju se sve više, upravo u ime emancipacije, uvlači u razornu utrku za profitom i dobitkom, posebice prljavim. U ime nazovi poštovanja žene kao žene, čini ju se objektom iskorištavanja, zadovoljavanja strasti i pohote, odgovara ju se od uloge koja je prirođena njezinim biološkim i psihofizičkim sposobnostima, usmjerava ju se prema otuđenju i iznevjeravanju sebe i svoje osobnosti. Ono što je najspecifičnije za ženu, u čemu je nitko drugi ne može zamijeniti, njezino majčinstvo i briga za ljudski život, njezina sposobnost samodarivanja i izgradnje obiteljskog zajedništva, njezin nezamjenjivi prinos u izgradnji normalnih i zdravih članova društva u potrošačko-hedonističkom mentalitetu postaju usputni, ako ne i prezirani”, istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup. Napomenuo je kako je uloga majke i odgojiteljice slabo i društveno i duhovno vrednovana. Ustvrdivši kako je svima jasno da bez dobrih, plemenitih, čestitih i požrtvovnih majki nijedno društvo nema budućnosti, nadbiskup Barišić upozorio je kako se malo ili gotovo ništa ne čini da u ženinoj svijesti ponovno zaživi njezina nezamjenjiva uloga majke i roditeljke, njezina uloga da služi životu i vlastiti život ulaže za život. “Prava veličina žene je u majčinstvu, a ono je neostvarivo bez vjere da ima smisla uložiti sebe za nekoga, nekoga roditi, nekomu dati ime, nekoga podignuti, nekoga poduprijeti, s nekim živjeti, za nekoga živjeti dok veličina koja se nudi suvremenoj ženi posebice kroz sredstva javnog priopćavanja ugrožava najviše samu ženu, a na kraju se razbiju o glavu i cijelom društvu. Ako žena model i uzor svoje veličine nađe u Mariji, Mariji majci i službenici Božje volje, onda se za budućnost, unatoč povijesnoj djelatnosti grijeha, u nama i oko nas, ne trebamo nimalo bojati niti nad njom strepiti”, kazao je mons. Barišić, podsjetivši kako je Marijin zemaljski život put ostvarenja veličine po Božjim mjerilima, veličine koja se sastojala u onom jednostavnom i ljudskom, u svakodnevnoj brizi za obitelj, u susretima, u drugovanju i radosti, u smirenosti i otvorenosti koja tka i plete zdrave međuljudske odnose, u molitvi koja hrani duhovni pa onda i blagoslovljeni materijalni život. Na kraju propovijedi nadbiskup Barišić zahvalio je Velikoj Gospi “za plemenite majke i žene u našim obiteljima, našem gradu i našem društvu” i zamolio da u našoj budućnosti bude još i više majki i žena dostojnih Njezina i našega uznesenja.
Proslavi svetkovine Velike Gospe u pojišanskom svetištu bili su nazočni i ministar pomorstva, prometa i veza mr. Alojz Tušek, splitski gradonačelnik prof. Ivica Škarić i ostali uglednici javnoga života. (i08278hr/jadbaš/mjb)