Marija Bistrica, 15. 08. 2001. (IKA) – Svetkovina Uznesenja Marijina svečano se proslavlja danas, 15. kolovoza, u hrvatskome nacionalnome marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke. Svečano misno slavlje, na kojem se okupilo oko 70.000 hodočasnika, predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić zajedno s kardinalom Franjom Kuharićem, upraviteljem i župnikom svetišta mons. Lovrom Cindorijem i brojnim svećenicima hodočasnicima iz Hrvatske, Vojvodine i Mađarske.
Na početku propovijedi nadbiskup Bozanić je istaknuo kako je Blažena Djevica Marija ona koja se prva predala božanskom nacrtu nad sobom, prva je iskusila božansko određenje, doživjela je proslavu na koju smo svi pozvani, jer smo svi pozvani stići tamo, gdje je Marija te je srdačno pozdravio sve hodočasnike i zaželio da se svi prepuste radosti koja prizlazi iz današnjeg bogoslužja. Govoreći o značenju Marijina uznesenja na nebo, zagrebački nadbiskup je istaknuo kako je Marija uznesena istinska slika onoga što čitava Crkva i svatko od nas želi postati, ona ukazuje na cilj našeg življenja i nadanja, naše ljubavi i djelovanja, našeg žrtvovanja te dodao kako blagdan Marijina uznesenja govori koji je cilj našeg hodočašća. “To je hodočašće, naravno označeno duhovnom borbom sa svim onim snagama koje se protive kraljevstvu Božjem. Marija nam jamči pobjedu, pokazuje nam put kako slijediti Isusa, izoštrava naš pogled vjere, da bismo mogli, unatoč patnjama i kušnjama, u našoj svakidašnjici otkrivati klice konačnog spasenja”, istaknuo nadbiskup Bozanić. Nadalje, nadbiskup je istaknuo kako nas Marijino uznesenja na nebo uči primati zahvalnost i da je potrebno da svatko od nas bude Marijina duša, kako bismo s njome i poput nje slavili i veličali Gospodina. Pri tome je istaknuo kako je to ispit savjesti i zapitao postoji li u nama duša Marijina koja zahvaljuje Bogu za tolike darove i znamo li gledati unatrag, ponovno čitati zgode iz naše osobne i zajedničke prošlosti s takvim izrazima zahvalnosti te dodao kako su dani ljetnog odmora posebno prikladni da se otrgnemo od svakidašnjih napora i pogledamo unazad na godinu koja je prošla. “Pogled zahvalnosti za našu prošlost, vedro prihvaćanje nas samih i naših nedostataka u svjetlu ljubavi kojom nas Bog podržava, često može promijeniti naše raspoloženje, naš način gledanja na stvari i probuditi u nama više optimizma i povjerenja. U svjetlu zahvalnosti, naš život možemo promatrati kao veliki put prema gore, prema Bogu, prema slavi u koju je Marija uznesena. Možda će netko reći: što se mene tiče, mogu zahvaljivati Gospodinu, ali kako ga mogu slaviti misleći na brojne patnje kojih sam svjedok ili kojih samo bili svjedoci tijekom prošlih godina, osobito ratnih i još uvijek osjećamo posljedice onoga što se dogodilo? Nadalje, patnja ljudi izloženih nasilju, trepljenje zbog društvenih zala kao što je nezaposlenost, otpuštanje od posla, strah i tjeskoba zbog neizvjesne budućnosti, pa patnja zbog tolikih stradanja u prometnim nesrećama osobiti zadnjih mjeseci. Marija ne zanemaruje ta zla, misu joj nepoznate patnje povijesti. Ta njoj su pripali neki od najtamnijih i najcrnijih dana ljudske povijesti! Ipak je svjesna da je i u tim danima Bog blizak ljudskoj patnju, da ulazi u naše rane da bi nas tješio i učinio od svakog bolnog trenutka prigodu da nam iskaže solidarnost i ljubav. Stoga povijest ne treba čitati samo po njezinim zlima, nego i zbog svih čina ljubavi koje ljudske patnje neprestano izazivaju”, poručio je nadbiskup Bozanić. Na kraju propovijedi nadbiskup Bozanić preporučio je Mariji sav hrvatski narod i sve građane naše Domovine da se približe u zajedništvu i međusobnom poštivanju . “Tvojoj posebnoj pomoći preporučujemo i one kojima je zbog vlasti u kojoj su dionici povjerena osobita briga za našu sadašnjost i budućnost. Molimo za veću odgovornost za svaku javnu riječ, gestu i djela. Tebe, Blažena Djevice Marija, danas osobito molimo za mir, slogu i strpljenje u našem narodu i Domovine”, istaknuo je nadbiskup Bozanić završavajući propovijed. (i08266hr/bs/mjb)