Vatikan, 24. 5. 2001. (IKA) – Porukom koju su uputili na završnome misnom slavlju, koje je danas, u četvrtak 24. svibnja, u bazilici Sv. Petra u Vatikanu predvodio papa Ivan Pavao II., završio je Izvanredni konzistorij kardinala. U zajedničkoj poruci 155 kardinala, među kojima je bio i vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić, kardinali posebno inzistiraju na misijskom poslanju Crkve i na jedinstvu unutar crkvenih zajednica, te na potrebi ekumenskog i međuvjerskog dijaloga. Zajedništvo potiče Crkvu da bude solidarna s čovječanstvom, posebo u sklopu suvremnog procesa globalizacije, u kojoj se broj siromaha i onih koji trpe povećava. Crkva je posebno solidarna s onima čija se prava na život, zdravlje, rad, kulturu, sudjelovanje u društvenom životu i vjersku slobodu sustavno krše. Kardinali su se obvezali da će se zauzeti za narode, koji su izloženi ratnim sukobima te da će svim silama raditi na ostvarenju pravde, solidarnosti i mira. Posebno su mislili na Afriku, gdje su brojni narodi izloženi etničkim sukobima, velikoj bijedi i teškim bolestima.
Kardinali su zajedno sa Svetim Ocem pozvali sve kršćane da pojačaju svoje molitve za mir u Svetoj zemlji te traže od Organizacije ujedinjenih naroda da pomogne Izraelcima i Palestincima pronaći način zajedničkog i mirnog suživota. U Isusovoj domovini se stanje posljednjih dana zaoštrilo. Proliveno je previše krvi, stoji u poruci kardinalskog zbora, koji zajedno sa Svetim Ocem traži da odgvorni postignu primirje i uspostave dijalog na temelju ravnopravnosti i međusobnog poštivanja.
Crkva na početku trećega tisućljeća stoji pred iznimno velikim izazovima, naglasio je Papa u svojoj propovijedi. Posebice je naveo ekumenizam, međuvjerski dijalog, prednosti i opasnosti globalizacije, višeslojnost zadaća katoličkoga odgojnog rada kao i velika pitanja bioetike, socijalne pravde te braka i obitelji. “Crkva se danas suoačva s golemim izazovima, koji stavljaju u kušnju povjerenje i oduševljenje navjestitelja Božje Riječi” – rekao je Papa, primijetivši kako se ne radi samo o količinskim problemima, jer kršćani predstavljaju manjinu u svijetu, već problemi nastaju i zbog toga što sekularizacija zahvaća i izgriza kršćansku tradiciju i u zemljama sa starodrevnom evangelizacijom. Prema mišljenju Svetog Oca još teži problemi dolaze iz općih promjena kulturnog obzorja, na kojem prevladava primat empiričkih znanosti, koje se nadahnjuju na kriterijima znanosti o spoznaji. I kad suvremeni svijet pokazuje zanimanje za vjersku dimenziju i kada izgleda da je otkriva, on u najbolju ruku prihvaća sliku Boga Stvoritelja, dok vrlo teško prihvaća skandal Boga koji s ljubavlju ulazi u našu povijest i postaje čovjekom, te umire za nas da bi potom uskrsnuo.
Izvanredni konzistorij se bavio nekim od najvažnijih tema za evangelizaciju i kršćansko svjedočenje u današnjemu svijetu, izložio je analizu i predložio rješenja, rekao je Papa. Mnoge će se od tih tema obrađivati na predstojećoj Biskupskoj sinodi koja će se na jesen održati u Rimu, a koju je Papa izrijekom nazvao “važećim i djelatnim instrumentom biskupskoga kolegijaliteta u službi Mjesnim crkvama”. Govoreći dalje o kolegijalitetu i Mjesnim crkvama on je rekao: “Misionarska narav Crkve, koja proizlazi od Krista, nalazi potporu u kolegijalitetu i ohrabruje se u Petrovu nasljedniku čija se služba izvodi iz toga da učvršćuje zajedništvo Crkve i jedinstvo vjernika u Kristu”.
Za trodnevnoga rada 6. Izvanrednoga konzistorija koji je sazvao Ivan Pavao II., oko 80 kardinala se kraćim priopćenjima od po pet minuta javilo za riječ. Daljnjih 40 kardinala svoje je intervencije predalo pismenim putem, a u srijedu su kardinali radili u jezičnim grupama. (i05473tš)