Zagreb, 23. 5. 2001. (IKA) – Profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksandra Korać održala je predavanje “Pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji u Hrvatskoj?”, a profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu dr. Tonči Matulić govorio je o aktualnim problemima braka i obitelji u Hrvatskoj kroz etičko-socijalni vid u utorak 22. svibnja u Tribini grada Zagreba. Predavanja su održana u sklopu socijalnih tribina koje u mjesecu svibnju priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. Prema riječima dr. Korać, obiteljsko zakonodavstvo u Hrvatskoj propisuje već desetljećima da je brak zakonom uređena zajednica dviju osoba različitog spola. Ipak, zanimljivo je da iako dvjema homoseksualnim osobama nije dopušteno sklopiti brak, u Hrvatskoj nije dopušteno niti da se one registriraju, dakle, nemaju pravne učinke svoje zajednice, a u slučaju da se radi o transseksualnoj osobi, ta osoba može sklopiti brak s osobom koja pripada njezinom bivšem spolu. Predavačica je potom iznijela pretpostavke za sklapanje braka kao i pretpostavke za valjanost braka. Govoreći o rastavi braka, dr. Korać istaknula je kako je ona u posljednjoj redakciji Obiteljskog zakona iz 1999. potpuno liberalizirana. Naime, dovoljno je da jedan od bračnih drugova navede da je došlo do teške i trajne poremećenosti bračnih odnosa, da zajednički i sporazumno zahtijevaju rastavu braka ili da je prestala bračna zajednica više od godinu dana i to su okolnosti dostatne da sud rastavi brak. Više neće trebati dokazivati niti preljub, ni zlostavljanje, ni primjerice nesuglasnost naravi. Dr. Korać konstatirala je kako u Hrvatskoj statistički postotak rastave braka nije zabrinjavajući u usporedbi s drugim državama. U Hrvatskoj se svaki šesti brak rastavlja, dok primjerice u SAD-u gotovo svaki drugi brak završava rastavom. No, smatra predavačica, ti su statistički podaci privid jer stručnjaci procjenjuju da se građani Hrvatske ne rastavljaju zbog lošeg gospodarskog stanja koje ih prisiljava da ostanu u brakovima budući da nisu u stanju živjeti samo od jednog primanja, odnosno niti od jednog zbog visokog postotka nezaposlenosti, a velik je problem i neriješeno stambeno pitanje. Govoreći o aktualnim problemima braka i obitelji u Hrvatskoj, dr. Matulić iznio je rezultate dvaju istraživanje objavljenih u Bogoslovskoj smotri. Prema objavljenim rezultatima vidljivo je da se u Hrvatskoj obitelj shvaća kao opće i zajedničko dobro budući da 98,8% građana izjavljuju da je obitelj u njihovom životu veoma važna i važna. Što se tiče poimanja ili prihvaćanja braka, valja istaknuti da prema Europskom istraživanju vrednota 89,6% smatra da brak nije zastarjela institucija. Odnos između tradicionalnoga i modernog poimanja uspješnosti braka, prema istraživanjima vjere i morala u Hrvatskoj, pokazuje se diferenciranim u odnosu na kategoriju religioznosti i u odnosu na dob ispitanika. Tako su tradicionalnim vrijednostima u braku više orijentirane osobe koje prihvaćaju biblijsku i crkveno-učiteljsku sliku Boga, dok to nije slučaj kod vjerski indiferentnih, ateističkih i agnostičkih osoba. Posebno mjesto unutar bračnog i obiteljskog sustava vrijednosti zauzimaju djeca. U okvirima Europskog istraživanja vrednota iz 1999. godine 93,8% ispitanika djecu smatra važnom vrijednošću obiteljskog života, dok unutar socioreligijskog istraživanja vjere i morala u Hrvatskoj 91,1% ispitanika ističe važnim imati djecu. Dr. Matulić potom je govorio o problemu i perspektivi priprave za brak, načinu i vremenu sklapanja braka, socioekonomskoj politici, heteroseksualnosti i homoseksualnosti, problemu steriliteta i fertiliteta, kontracepciji i planiranju obitelji, problemima vezanim uz posvojenje djeteta te o problemu roditeljstva. Tribinu je vodio pročelnik Centra dr. Stjepan Baloban, a nazočan je bio i zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak. (i05445hr/kj)