Rijeka, 4. 5. 2001. (IKA) – U sklopu proslave 710. obljetnice Svetišta Gospe Trsatske, koja se slavi 10. svibnja, u gradu Rijeci priređuje se niz vjerskih i kulturnih zbivanja. Tako je već 2. svibnja u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu održano predavanje na temu “Povijesne i socijalne promjene u suvremenoj obitelji” koje je održao doc. dr. Emanuel Hoško, franjevac, profesor na Teološkom fakultetu u Rijeci.
Dr. Hoško se u iscrpnom predavanju osvrnuo na brojne društvene, gospodarske, socijalne, znanstvene i ostale promjene koje su nastale u našem društvu, osobito u posljednjih desetak godina. Te se promjene odražavaju na čitavu čovjekovu strukturu, na čovjeka pojedinca i svaki oblik ljudskog zajedništva, od onog temeljnog u obitelji pa sve do države. Čovjek kao pojedinac, a osobito kršćanin traži se u tim promjenama, traži svoj identitet, a svjedoci smo da to nije jednostavno. Posljedica tih promjena je kriza identiteta.
Svi imaju pravo na slobodu, na rad, pukle su veze među generacijama, nestalo je dijeljenja ljudi prema rodu, krvi, dogodilo se rastakanje društvene kohezije, koja je nekoć oblikovala ljude. Obitelj, vjera, lokalna pripadnost, toga danas više nema. Većina ljudi ne vjeruje u velike ideje koje su im se nekada nudile. Sve je to progutalo vrijeme. Većina prihvaća, svjesno ili nesvjesno, veliku manipulaciju opravdanjem: svi misle tako. I doista postoji privid da i jest tako, da svi tako i misle. Manjina pokušava pronaći neki svoj ja. Traži odgovor na pitanja o smislu. Ljudi su se uvukli u svoj svijet, propadaju veliki društveni projekti, koji su puno obećavali, opada povjerenje u znanost i tehniku. Bogati su sve bogatiji a siromašni sve siromašniji. Posljedice svih tih promjena u društvu kojem pripadamo su ideološke različitosti što dolazi najviše do izražaja u politici, poljuljani su temeljni etički i moralni stavovi, nosimo masku skrivajući se iza različitih likova iz javnog života, spolnost je banalizirana, odijeljena od braka i obitelji, snaga promidžbe je vrlo jaka, ne želimo se angažirati, prihvaćamo ono na što smo se osjećajno vezali u jednom trenutku. Narcisoidni smo, a to priječi uspostavu odnosa s drugim čovjekom, poglavito u obitelji, bračni život je poprimio novi oblik – brak na probu ili privremeno, svatko je sebi izvor moralnosti – ono što radi je najbolje, prevladava želja za užitkom – važno je da meni bude dobro.
Što čovjek kao pojedinac a osobito kršćanin može učiniti? Potrebno je graditi alternativnu kulturu a to znači svjesno reći: neću ići niz struju rijeke. Tako je kršćanstvo postupalo u svojim počecima i nekoliko puta tijekom povijesti. Ono što je ne možemo izmijeniti ni zakonom ni policijom ali možemo sviješću o vlastitom kršćanskom pozivu, sviješću formiranom i informiranom na Bibliji, prožetom vrednotama ljubavi, pravednosti i dostojanstva bračnog i obiteljskog života.
Središnja proslava 710. obljetnice trsatskog svetišta i samog blagdana Gospe Trsatske bit će u četvrtak 10. svibnja. Zavjetnu hodočasničku procesiju s likom Gospe Trsatske i svečanu misu u Perivoju Gospe Trsatske u 18 sati predvodit će mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolit, zajedno s biskupima Riječke metropolije i svećenicima grada Rijeke i okolice. (i05054gf/sa)