Vatikan, 28. 4. 2001. (IKA) – Globalizacija gospodarstva u biti nije ni dobra ni loša. Sve ovisi što od nje naprave ljudi, rekao je jučer papa Ivan Pavao II. primajući sudionike plenarne skupštine Papinske Akademije društvenih znanosti, koja ovih dana u Vatikanu održava svoje redovito godišnje zasjedanje o globalizaciji. Priroda je te pojave, koja se najednom pojavila, vrlo slojevita te je stoga potrebno imati jasne i čvrste točke, na kojima će se temeljiti solidarnost i služenje čovjeku.
Sudionike skupa Papa je podsjetio kako globalizacija sa sobom donosi moguće pozitivne posljedice, kao što su tehnički razvoj, postupno odklanjanje prepreka slobodno kretanje kapitala i ljudi. Globalizacija često donosi sa sobom i promjene, koje krajevne kulture ne uspijevaju tako brzo progutati. Te promjene pretpostavljvaju brzo prihvaćanje novih načina života i rada. Nepoznanica ima, prema Papinim riječima, i na društveno-pravnoj razini. To vrijedi u prvom redu na području biomedicine, na kojem privatnici financiraju pothvate, koje zakonodavci ne mogu uopće procjeniti. Došlo se i do toga, primjetio je Papa, da se ljudsku genetsku baštinu cijeni prema troškovima i dohocima. Potrebno je da u tim procesima prevladava etika, što ne znači prevlast jednog sustava nad drugima, već treba omogućiti da svaki sustav bude ljudski. Ta se etika temelji na neotuđivim vrednotama ljudske osobe, ali i na kulturama i njihovoj različnosti. Te su vrednote posebno dragocjene u siromašnim stvarnostima svijeta. Globalizaciju se ne može dakle predstavljati kao neku vrstu novog kolonijalizma, već kao promjenu, koja mora poštivati specifičnosti identiteta i tradiciju naroda, počevši naravno od slobode vjeroispovijesti, jer je to, prema Papinom mišljenju, najočitije očitovanje ljudske slobode. (i04695rv/tš)