Istina je prava novost.

POSREDNIČKA ULOGA MAKEDONSKE KATOLIČKE CRKVE

Mir koji trenutno vlada vrlo je krhak, unatoč tekućim pregovorima Vlade i predstavnika albanske manjine, budući da su uvjerenja i predrasude na obje strane vrlo duboke, ocjenjuje Kathpress trenutnu situaciju u zemlji, dodajući kako ta mlada država još od velikih izbjegličkih valova s Kosova 1999. godine proživljava i tešku gospodarsku krizu.

Skoplje, 20. 4. 2001. (IKA) – Austrijska katolička agencija Kathpress emitirala je danas iscrpno izvješće o stanju vjerskih zajednica u Makedoniji, ističući posredničku ulogu malobrojne Katoličke crkve. Mir koji trenutno vlada vrlo je krhak, unatoč tekućim pregovorima Vlade i predstavnika albanske manjine, budući da su uvjerenja i predrasude na obje strane vrlo duboke, ocjenjuje Kathpress trenutnu situaciju u zemlji, dodajući kako ta mlada država još od velikih izbjegličkih valova s Kosova 1999. godine proživljava i tešku gospodarsku krizu.
Nasuprot tome mala Katolička crkva doživljava pravo proljeće. Premda se prema podacima skopskog biskupa Joakima Herbuta trenutno samo 15.000 odnosno 0,75% od dva milijuna Makedonaca izjašnjava katolicima, njihov broj u stalnom je porastu. Raste i broj katoličkih svećenika, uz sadašnjih 14 tu je 43 bogoslova. Najveći im problem predstavlja materijalna oskudica, brojne su crkve u ruševnom stanju, a mnogi župnici usporedno rade i kao poljoprivrednici.
Preci 5.000 katolika latinskog obreda potječu iz Hrvatske, Poljske, Slovenije i Slovačke i žive uglavnom na sjeveru zemlje, dok oko 10.000 katolika istočnog obreda naseljava jug i jugoistok. U siječnju je apostolska administratura bizantskog obreda postala samostalni egzarhat koji također vodi biskup Herbut, koji je od 1970. bio i apostolski administrator.
Promatrači ističu kako aktualni politički sukob nije utjecao na međuodnose vjerskih zajednica u Makedoniji. Pravoslavni, muslimani, metodisti, katolici i židovi opetovano ističu kvalitetu međusobne suradnje. Pomoćni biskup Kiro Stojanov ističe kako sadašnji sukob nije sukob među vjerama, a za predsjednika Borisa Trajkovskog, člana metodističke zajednice, smatra da se dokazao kako predsjednik svih Makedonaca.
Mala katolička zajednica smatra se naravnim posrednikom među vjerskim zajednicama te je i u dobrim odnosima s makedonskom Vladom. Svoju posredničku ulogu ne želi ugroziti političkim akcijama ili stranačkim opredjeljenjima. Ipak, ekumenski apel u povodu posljednjih etničkih sukoba nije objavljen zbog protokolarnih pojedinosti, unatoč slaganju svih strana.
Poglavar Makedonske pravoslavne crkve nadbiskup Stefan također je poznat po svojim ekumenskim nastojanjima kao i redovitim razgovorima u Vatikanu. Promatrači smatraju da su to ujedno nastojanja da afirmira tu Crkvu koju svjetsko pravoslavlje još uvijek ne priznaje.
U siječnju 1999. tadašnji predsjednik Kiro Gligorov službeno je pozvao Ivana Pavla II. u posjet i makedonski se katolici nadaju njegovu dolasku. No, kako ističe Kathpress, takav državni posjet mogao bi izazvati sumnjičavost pravoslavnih susjeda zbog nastojanja Makedonske pravoslavne crkve, a pastoralni pohod, pak, nepovjerenje makedonskog pravoslavlja zbog jačanja katoličke zajednice. (i04511sd)