Split, 19. 4. 2001. (IKA) – «Teologija na sveučilištima» – bila je tema je ovogodišnjeg Međunarodnog simpozija profesora teologije, koji je 18. i 19. travnja održan na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uz profesore splitskog KBF-a na skupu su sudjelovali profesori Filozofskog fakulteta Družbe Isusove i KBF-a iz Zagreba, te područnih bogoslovnih učilišta Đakova, Rijeke i Sarajeva. Nakon pozdravnih riječi dr. Tomislava Ivančića, dekana KBF-a iz Zagreba, koji organizira simpozij, uvodno predavanje o teološkom studiju u Hrvata kroz povijest održao je profesor povijesti na KBF-u u Splitu dr. Slavko Kovačić. Istaknuvši da je do sada najbolje istražena i našoj znanstvenoj javnosti predstavljena prošlost dominikanskoga generalnog studija, koji je djelovao od konca 14. st. do francuske okupacije početkom 19. st., te bogoslovnog fakulteta koji je u 17. i 18. st. djelovalo u isusovačkom kolegiju u Zagrebu, spomenuo je istaknute Hrvate u srednjem vijeku koji su proučavali bogoslovlje i pisali teološka djela, kao na primjer otac hrvatske književnosti Marko Marulić. Podsjetio je zatim da su prva sveučilišta nastala između ranoga i razvijenoga srednjega vijeka u sjeni katedrala. I u hrvatskim krajevima stare su katedralne škole naše najstarije škole, a u razvoju mladih sveučilišta velik su doprinos dale nove redovničke zajednice, osobito franjevačka i dominikanska. Teologija je tada, i dugo poslije, bila smatrana kraljicom znanosti, dok je primjerice filozofija stoljećima najviše služila kao neophodna priprava za studij teologije. Kada se uz teologiju i filozofiju utemeljuje i studij prava, prvo crkvenoga a zatim i civilnoga, nastaju prva sveučilišta, kojima se poslije pridružuje medicina, a znatno kasnije i drugi fakulteti. S jedne je strane zagrebački bogoslovni fakultet najstariji fakultet na Sveučilištu u Zagrebu, a s druge strane je KBF u Splitu najmlađi fakultet na splitskom sveučilištu, iako bogoslovno učilište, kao kruna svih splitskih škola u sklopu stare katedralne škole ima više nego tisućljetne korijene, a u modernom obliku tristogodišnju tradiciju.
O teologiji na sveučilištu iz perspektive sveučilišne zajednice govorio je rektor splitskog sveučilišta dr. Ivo Babić. Polazeći od činjenice da ne postoji ni jedno društvo koje se ne temelji na religijskom iskustvu, ustvrdio je kako je nemoguće govoriti o društvu bez religije, unatoč svim mogućim sumnjama. Isto tako nema ni umjetnosti ni kulture bez religije. Kult hladnoga razuma se pokazao potpuno ispraznim. Više nego ikada do sada potrebni su ljudi koji hrabro govoriti istinu, jer čovjek nikada do sada nije imao toliko moći koliko u naše vrijeme. Čovječanstvo se ne može osloniti na znanstvenike i stručnjake, jer sveučilišta sve više #!proizvode#! stručnjake koji odgovaraju kapitalu, a to je novo roblje. Otud i intencija smanjivanja naobrazbe, što je znak da ulazimo u doba pragmatizma. Današnji svijet ne postavlja više metafizička pitanja, a upravo je na tom polju budućnost teologije, koja je pozvana ukazivati na temeljne vrijednosti. To je izazov i dužnosti teologa – ustvrdio je rektor Babić.
U raspravi nakon predavanja istaknuto je da teologija treba odgajati ne samo svećenike, nego cijelo društvo, jer ulazimo u razdoblje nestajanja intelektualaca. Iako se može ustvrditi da u Hrvatskoj ništa ne može biti gore nego što je sada, i da nas jedino Bog može spasiti, ipak ostaje nada, a upravo je to kreativno polje za teologiju, koja treba ukazivati na vrednote i prenositi ih u cijelo društvo.
Sveučilišni teološki studij u Hrvata danas, predstavio je dekan zagrebačkog KBF-a dr. Tomislav Ivančić. Podsjetivši kako je zagrebačko sveučilište naše najstarije, najveće i najizvrsnije sveučilište, a Katolički bogoslovni fakultet najstariji fakultet u Hrvatskoj, naveo je da su konkretni začetci KBF-a prije 750 godina, kada je zagrebački biskup Stjepan II. Babonić ustrojio filozofsko-teološke studije, koji su kasnije organizirani kao katedralna škola sa slobodnim umijećima i teologijom. U 332 godine postojanja KBF-a unutar Zagrebačkog sveučilišta, Katolički je bogoslovni fakultet u dva navrat bio izvan tog sveučilišta: prvi put u doba jozefinizma, od 1773. do 1990. g., a drugi put jednostavnom odlukom vlade NR Hrvatske 1952. g. Hrvatska demokratska vlast 1990. g. to je rješenje proglasila ništavnim.
Katolički bogoslovni fakultet, uz filozofsko-teološki studij, ima četiri znanstveno-istraživačka instituta, te četiri nastavna instituta. Na KBF-u, zajedno s institutima i područnim studijima u Rijeci i Đakovu, upisano je 1994 studenta. Pri kraju je uvođenje ECTS sustava bodovanja studija te je u tu svrhu napravljen informacijski paket o sadržaju studija. Svojim projektima, suradnjom i radom na međunarodnoj razini, KBF je posljednjih godina značajno promovirao teološku znanost, Crkvu i društvo u Hrvatskoj, te je hrvatska teološka znanost vidno prisutna na stranica istraživačkih časopisa u Europi i svijetu. Iako je naš najstariji fakultet, i jedini fakultet Sveučilišta u Zagrebu bez svoje zgrade, KBF je nakon 750 godina, tek 1998. g. prvi put dobio svoj dom u Vlaškoj ulici.
Govoreći o ustroju Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu se ustalio broj studenata na pedesetak tisuća, dr. Ivančić je istaknuo da se očekuje da bi Zagrebačko sveučilište bilo prvenstveno vrsno u poslijediplomskim i znanstvenim razinama. Sveučilište treba prenositi i čuvati znanja, te raditi na odgoju i etičnosti, a u Hrvatskoj na razvoju duhovne i materijalne obnove. Ono je jedinstvena i nezamjenjiva pokretačka snaga u državi. Zato treba uvažavati načela nagrađivanja, izvrsnosti i kvalitete, poticati suradnju, natjecateljski duh, partnersku konkurentnost i elitizam. Zato je nužna akademska sloboda i akademska autonomija. No, upozorio je i na činjenicu da je u svijetu sve manje povjerenja u znanstvene rezultate, jer su oni, osim prednosti pridonijeli zagađenju čovjekova okoliša, a biomedicinskim zahvatima ugrozili čovjekov identitet i opstanak ljudske vrste. Znanstveno istraživanje bez etičkih kriterija s jedne strane, a ideološko-političko manipuliranje rezultatima znanosti s druge strane, dovelo je čovječanstvo do praga samoubilačkih poteza.
Svoje izlaganje, dr. Ivančić završio je ustvrdivši da su Crkva i teologija udarile temelje ne samo školstvu nego i sveučilišnim studijima u Europi i svijetu, a teologija je stvarala znanstvenu sistematiku i znanstvene metodologije, te je nelogično nju, koja je utemeljila sve znanosti, smatrati neznanstvenom. Istraživanja na kojima KBF radi od vrhunskog su značenja. Izlaz iz suvremene krize moguć je, ako je čovjek etički i moralno zdrav, utemeljen na nepomičnim načelima. A budući da sve danas ovisi o čovjeku, to stavlja na KBF unutar sveučilišta, i njegov znanstveno-nastavni rad, prvorazrednu obvezu.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, koji je ujedno i najmlađi fakultet u Hrvatskoj, predstavio je dekan dr. Luka Tomašević. Splitski KBF ima dva studija: filozofsko-teološki petogodišnji studij i teološko-katehetski četverogodišnji studij, a ukupno ima 210 studenata. Kao prednost istaknuo je i to što je većina od 41 profesora završila studije na raznim europskim učilištima.
Govoreći o izazovima teološkom fakultetu, dr. Tomašević je kazao da KBF želi biti usmjeren na život naše mjesne i hrvatske Crkve, s njom pokušavati otčitavati znakove vremena, dijeliti njezine brige kako bi znali uočavati i odgovarati na izazove našega vremena. Tu je i izazov građanskog pluralnog društva koje nije više kršćansko, već u svojim temeljima sekularističko, kao i izazov moralne i kulturne praznine koja dotiče same temelje društva, a koja je nasljeđe komunizma i marksističke ideologije. Iz te praznine izviru i kriminal i korupcija, zlouporaba vlasti koja više ne zna služiti općem dobru.
U raspravi je istaknuto da su nam potrebni visokoobrazovani vjernici, koji bi na mnogim mjestima mogli zamijeniti svećenike i teologe. Osim toga Crkva se ne bi smjela nigdje povlačiti te bi trebalo nastojati zadržati svako mjesto u društvu. Razmišljajući o budućnosti predloženo je i stvaranje zaklada koje bi potpomagale teološki rad. A od teologa se očekuje da nude i ono što drugi ne očekuju.
Zajedničko misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić.
Sudionici skupa razgledali su i izložbu o Karolinzima u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, te prvi studijski dan završili hodočašćem u Gospino svetište u Sinju.
Profesor KBF-a Sveučilišta u Zagrebu dr. Stjepan Kušar održao je predavanje o znanstvenosti teologije i o njezinoj budućnosti, dok je dr. Thomas Bremer s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Münsteru prikazao ustroj teološkog studija u Njemačkoj.
Zaključujući Međunarodni simpozij hrvatskih teologa, dekan KBF-a u Zagrebu, dr. Ivančić istaknuo je da predstoji zaokret u našem mentalitetu, te da valja izaći iz crkvenih zidova i zaštićenosti te ući u svijet. Crkva treba služiti svijetu i odgovorna je za njega. Stoga teolozi moraju pomoći društvu da otkrije etičke temelje, te više izlaziti u javnost, neumorno ukazujući što je pogrešno, a što ispravno. Osobito su potrebni intelektualci kako u društvu tako i u Crkvi, koji su jedini kadri suprotstaviti se političkim manipulacijama. Zahvaljujući KBF-u Sveučilišta u Splitu na dobro organiziranom skupu, primijetio je da je na ovogodišnjem simpoziju sudjelovao dvostruko veći broj teologa nego prijašnjih godina.
A u završnoj raspravi izneseni su prijedlozi za sljedeći simpozij teologa koji bi se 2002. g. trebao održati u Đakovu.