Istina je prava novost.

VELIKI PETAK I KRIŽNI PUT HRVATSKE VOJSKE U ZADRU

"Danas se ne smije ostati bezosjećajan uz križ tolikih velikodušnih obitelji koje se ne boje života i rađanja djece, a nisu shvaćeni niti podržani od onih u čijim rukama je zakon i raspodjela dobara. Svi ti križevi stapaju se u jedan Kristov križ Velikoga petka", poručio je nadbiskup Prenđa

Zadar, 14. 4. 2001. (IKA) – Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa i ove je godine na Veliki petak, 13. travnja, predvodio križni put na brdu zvanom Kamenjak koji se nalazi pokraj Vranskog jezera. Već je postala tradicija da svake godine na Veliki petak predstavnici hrvatske vojske iz Kapelanije sv. Mihaela Arkanđela organiziraju molitvu Križnog puta u spomen svim pogubljenim Hrvatima u II. svjetskom ratu i poraću iz Polače, Radošinovaca i okolnih mjesta. Nad tom jamom u koju su bačene stotine nedužnih ljudi na brdu Kamenjak 1995. godine podignuta je crkvica i blagoslovljena na čast Svim Svetima, a od podnožja brda do vrha brijega, do kapelice, izgrađene su postaje križnog puta. I ove godine je hodočastilo dvije stotine vojnika, predvođeni svojim kapelanom don Tomislavom Baričevićem kojima se još pridružilo oko tri stotine vjernika sa svojim župnicima iz Polače, Pristega, Radošinovaca, Pakoštana i grupa mladih iz zadarske župe Bl. Alojzija Stepica. Molitve postaja križnog puta predmolili su vojnici sa zrakoplovne baze – Škole za letače u Zemuniku i iz protuoklopne jedinice 9. gardijske brigade u Benkovcu, kojima je na kraju pobožnosti održao homiliju i podijelio pastirski blagoslov predvoditelj slavlja nadbiskup Prenđa. U svojoj riječi on je istaknuo da na Veliki petak upiremo svoj pogled prema Kristovu križu koji je znak Očeve ljubavi prema čovječanstvu, “Sina je predao da nas od grijeha otkupi!. Danas svatko od nas pred Kristov križ donosi i križ svoga života i u svjetlu Kristova križa gledamo i svoje sudioništvo u njegovoj muci. Ako se osobni križ živi u svjetlu Kristova križa dolazi se do osobne vjere koja patnju vidi kao put u zajedništvo s Otkupiteljem. I konačno, danas u svjetlu Kristova križa pozvani smo vidjeti križeve tolikih ljudi koji su ugroženi grijehom, pogođeni mržnjom, zaboravljeni i napušteni od drugih. Svatko je pozvan biti Šimun Cirenac u ovom času našega društva. Čestitajući na kraju Uskrs nadbiskup Prenđa je pozvao sve nazočne da teškoće ovoga časa i svoje križeve kao i križ koji živi Domovina gledaju s nadom u svjetlu Kristova uskrsnuća.
Službu Muke Gospodnje u katedrali Sv. Stošije pred mnoštvom vjernika i svećenika suslavitelja predvodio je nadbiskup Prenđa. “Veliki petak je uvijek dan posebnih milosti i zauzima jedinstveno mjesto u životu svakog kršćana. To je dan u kome dominira Krist na križu. Pred njim svaki pojedinac i zajednica vjernika donosi svoje rane i ožiljke, svoje tjeskobe i promašaje, čak i svoje pokopane nade, ali i svoje dragovoljno prihvaćene križeve. Pred križem je i sva povijest patnje od iskona do danas i sve suze od praoca Abrahama do zadnjeg nepoznatog i poniženog patnika našeg vremena. Večeras bi Bogu bilo posebno drago stajati pod križem braće i sestara koji ga nose zbog poniženja u tijelu i duši, zbog sumnjičenja i izvrgavanja sramoti, slikom i pisanom riječi, a bez mogućnosti obrane svoje časti i časti svoje obitelji. To su i naši prognanici i izbjeglice, invalidi, starci, napušteni i zaboravljeni, nezaposleni mladi stručnjaci kojima je ugrožena budućnost. Tu se ubrajaju još obitelji mladih ljudi koji su postali robovi ovisnosti nagnuti nad ponorom neizbježne smrti, a tek su u jutru života. Danas se ne smije ostati bezosjećajan uz križ tolikih velikodušnih obitelji koje se ne boje života i rađanja djece, a nisu shvaćeni niti podržani od onih u čijim rukama je zakon i raspodjela dobara. Svi ti križevi stapaju se u jedan Kristov križ Velikoga petka”, izrekao je u svojoj propovijedi, koja je uslijedila nakon pjevanja Muke Gospodnje nadbiskup Prenđa. Poslije klanjanja križu i svete pričesti krenuo je ophod predvođen križem iz katedrale središnjom gradskom ulicom do crkve sv. Šime. U ophodu su se pučkim napjevom pjevali pokornički psalmi i prijekori, a u crkvi sv. Šime drugi dio “Gospina plača”.
U svim zadarskim župama liturgijskom službom, pjevanjem Muke i procesijama s križem uz brojno sudjelovanje vjernika proslavljen je Veliki petak. (i04358hr/nz/mjb)