Istina je prava novost.

ZAPOČEO SVEĆENIČKI DAN ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE

Pozdravljajući nazočne svećenike, nadbiskup Bozanić napomenuo je kako je svrha tog susreta osvježiti duhovni život i produbiti teološko i pastoralno znanje te razmijeniti iskustva. Kako je dalje istaknuo, od svećenika se puno očekuje, ali velik je broj laika koji su otvoreni za suradnju.

Zagreb, 2. 4. 2001. (IKA) – Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije započeo je danas 2. travnja pokorničkim bogoslužjem koje je u crkvi Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa na Šalati u Zagrebu predvodio rektor Sjemeništa dr. Juraj Batelja. Susret je nastavljen radnim dijelom kojim su predsjedali zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić. Pozdravljajući nazočne svećenike, nadbiskup Bozanić napomenuo je kako je svrha tog susreta osvježiti duhovni život i produbiti teološko i pastoralno znanje te razmijeniti iskustva. Kako je dalje istaknuo, od svećenika se puno očekuje, ali velik je broj laika koji su otvoreni za suradnju. “Ono što od nas očekuje Crkva moći ćemo učiniti upravo u tom zajedništvu. Na nama je da u tom zajedništvu tražimo rješenja i nove putove na početku novog tisućljeća”, zaključio je zagrebački nadbiskup. Potom je predavanje “Otvorenost za budućnost – orisi pastoralnih smjernica Zagrebačke crkve na temelju apostolskog pisma pape Ivana Pavla II. ‘Novo millennio ineunte” i nadbiskupovog Proglasa na zaključenju godine Velikog jubileja” održao dr. Željko Tanjić. Oba su pisma upućena Crkvenoj zajednici, bilo općoj bilo mjesnoj, na završetku godine Velikog jubileja 2000. Predavač je istaknuo da se kroz promišljanje Pape kao i događanje samog Jubileja očitovala novost u njegovom shvaćanju i važnosti za život Crkve. Ivan Pavao II. Jubileju je dao sasvim novo značenje. Prema njegovim riječima, prvotno je istaknuta njegova duhovna i obnoviteljska svrhovitost te pokajnička i pokornička dimenzija. Kroz slavlje Jubileja očitovao se i način traženja novih putova u komuniciranju i odnosima između mjesnih Crkava i Rima i opće Crkve i društva. Kroz takvo viđenje i slavljenje Jubileja, smatra predavač, u životu Crkve iznova se otkrio i potvrdio temeljni model kršćanskog djelovanja u vremenu i povijesti. Tako već u broju 3 svoga pisma Papa daje do znanja kako za njega Jubilej nije samo spomen prošlosti nego proroštvo budućnosti. “Prvotni plod Jubileja trebao bi biti novi zamah i proročko djelovanje Crkve u budućnosti koja je pred nama kako bi opća i svaka mjesna Crkva, pa time i ova naša Zagrebačka, bila mjesto ne jeftinog izazivanja pažnje i tješenja niti lakomislenog revolucioniranja ili konzerviranja postojećeg, nego zajednica u kojoj se živi iskustvo Božje prisutnosti i koja u tom svjetlu čita znakove sadašnjeg trenutka, bilo pozitivne bilo negativne, i istovremeno pojedincima i društvu naviješta prigodu novog početka”, rekao je dr. Tanjić. (i04013hr/kj)