Zagreb, 30. 3. 2001. (IKA) – Drugoga dana znanstvenog skupa “Hrvatski katolički pokret” u petak 30. ožujka u prvom je predavanju dr. Vicko Kapitanović govorio o Hrvatskome katoličkom pokretu od “Riječkih novina” do kraja Prvoga svjetskog rata. To je razdoblje, prema njegovim riječima, obilježeno teškim političkim zbivanjima u Hrvatskoj. Sam Katolički pokret nije bio nikakva čvrsta organizacija nego je više bio skup entuzijasta okupljenih u raznim manjim organizacijama, zborovima koje su povezivali vjerski i nacionalni ideali. Cilj tih zborova i udruga bio je javni moral u umjetnosti, znanosti, školstvu, vlasti i politici. Potom je dr. Zdenko Tenšek održao predavanje “Škrivanićev krug i hrvatski kapucini”. O dnevniku “Riječke Novine” kao promotoru Hrvatskog katoličkog pokreta govorila je Jasminka Miletić. Odluka o pokretanju lista donesena je na đačkom sastanku u Ljubljani u ljeto 1912. godine, a prvi broj je izašao je 8. prosinca te godine. Dnevnik je na četiri stranice donosio vijesti iz svih segmenata katolištva u Hrvatskoj i šire. Novine su se tiskale u pet do šest tisuća primjeraka. Dr. Andrej Rahten govorio je o Janezu Kreku i pokušaju stvaranja hrvatsko-slovenske katoličke političke organizacije. Dr. Zlatko Matijević predstavio je II. hrvatski katolički kongres održan u Ljubljani 1913. godine. Poticaj za održavanje Kongresa dali su pripadnici HKP-a okupljeni oko splitskog tjednika “Dan”. Za dalje djelovanje HKP-a posebice značajan bio je referat dr. Janka Šimraka. Njegova razmatranja o dotadašnjim odnosima između katolištva i pravoslavlja na Balkanu, te o izgledima za uniju tih već gotovo 1000 godina razdvojenih vjerskih zajednica jasno su pokazala da dio organiziranih hrvatskih katolika vidi svoju posebnu ulogu u vjerskom i etničkom ujedinjavanju južnoslavenskih naroda Slovenaca, Hrvata, Srba i Bugara. Krajnja posljedica takvih razmišljanja unutar seniorskih redova, smatra predavač, bilo je prihvaćanje jugoslavenske ideologije, rušenje Austro-ugarske monarhije i stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Riječku spomenicu iz 1915. godine predstavio je dr. Tomislav Mrkonjić. Pregled političkih prilika u Hrvatskoj od 1918. do 1941. godine iznio je dr. Ljubomir Antić. U tom je međuratnom razdoblju Hrvatska izašla iz zajednice s Austro-ugarskom monarhijom i ušla u prvu jugoslavensku državu. Hrvatski katolički pokret u razdoblju između 1918. godine i početka diktature 1929. predstavio je dr. Adolf Polegubić. Prema njegovim riječima, HKP u tom razdoblju razvijao se kroz dva katolička društva “Domagoj” i “Orao”. Ona su iznikla kao znak katoličkog buđenja među vjernicima onoga vremena, a imala su utjecaj na tadašnji cjelokupni crkveni i društveni život. Članovi Domagoja počeli su djelovati okupljanjem katoličkih učenika po svim srednjim školama u Hrvatskoj, a mlade su poticali posebno na zauzimanje za društvenu pravednost po načelima katoličkog društvenog nauka. HKP od 1919. bio je posebno aktivan na socijalnom području. Potom je predavač iznio nastanak i razvoj Orlovstva. Zbog istaknutih odgojnih ciljeva, vanjskog apostolata i prodornosti organizacije, Orlovstvo je postalo jedna od grana Katoličke akcije u Hrvatskoj. To je bila, kako kaže Marica Stanković, jedina organizacija Katoličke akcije u Hrvatskoj, potpuno prilagođena smjernicama, koje je Katoličkoj akciji dao Papa Pijo XI. Obje katoličke organizacije i “Domagoj” i “Orao” našle su se na udaru diktature. “Zašto novi način organiziranja katolika?” naziv je predavanja koje je održao akademik Franjo Šanjek. Do Francuske revolucije Crkva je djelatno prisutna u svim segmentima javnog života. Novo industrijsko i urbano društvo, nova filozofija, razvoj prirodnih i historijskih znanosti u 19. stoljeću razvijaju se izvan Crkve, nerijetko i u suprotnosti s tradicionalnim vrijednostima kršćanstva. U duhu ideja slobode i tolerancije katolicizam je prisiljen na suživot s kršćanskim konfesijama kojima je do tada javno osporavao pravo na opstanak. U europskim se zemljama i u nas javljaju vjernički pokreti usmjereni obrani katoličkih načela te duhovnoj i intelektualnoj izgradnji mladih. Buduće da se ovi pokreti u nekim zemljama odveć politiziraju, štoviše i suportstavljaju službenim stavovima Katoličke crkve, papa Pio XI. enciklikom “Ubi arcano Dei” najavljuje Katoličku akciju u cilju neposrednije “suradnje laika u hijerarhijskom apostolatu Crkve”. O dr. Ivanu Merzu i Hrvatskom orlovskom savezu govorio je dr. Božidar Nagy, a djelovanje Hrvatske pučke stranke od 1919. do 1929. predstavio je dr. Zlatko Matijević. Mr. Slavko Slišković održao je predavanje o ulozi dominikanaca u HKP dok je dr. Đuro Hranić predstavio rad HKP-a na području Đakovačke i Srijemske biskupije. Na kraju prvoga dijela drugog dana skupa dr. Tonči Šitin govorio je o Katoličkoj akciji u Splitu. (i03579hr/kj)