Zagreb, 28. 3. 2001. (IKA) – Komentar najnovijeg broja katoličkog tjednika “Glasa Koncila” pod naslovom “Zar je u Hrvatskoj nepoželjno ‘hrvatovanje’?” progovara o dubokim posljedicama “abnormalnoga ideološko-političkoga poretka koji je bio više od četiri desetljeća nametnut Hrvatskoj i koji je stvorio odgovarajući mentalni sklop”. Iznoseći opažanje kako se te posljedice nastavljaju osjećati u našem društvu, komentator ističe kako je jedna od prvotnih zadaća suvremenoga hrvatskog školstva, medija ali i političkih stranaka prevladati zapreke toga naslijeđenog mentalnog sklopa. Međutim, primjećuje komentator, sredstva društvenog priopćivanja i političke stranke “na tom području uvelike zakazuju”. Kao potvrdu zakazivanja političkih stranaka i političara komentator navodi izjavu u razgovoru Predsjednika naše države za zagrebački dnevnik “Nedjeljni Vjesnik” od 25. ožujka. Zamoljen da prokomentira proglas dalmatinskih biskupa u povodu predstojećeg popisa stanovništva kojim pozivaju vjernike da u upitnike upišu nacionalnost i vjeru, Predsjednik, među ostalim, kritizira biskupe zbog njihova “prevelikog hrvatovanja”. Komentator zaključuje kako je dakle prema Predsjednikovim riječima “hrvatovanje” odnosno zauzimanje za hrvatski nacionalni interes, za hrvatski nacionalni identitet, za dobro hrvatskog naroda “očito sporno i nepoželjno”. U skladu s tim, dodaje, i služenje Crkve “koja je utjelovljenje Kristova tijela u neki narod, u pripadnike toga naroda koji su prihvatili Krista, i utjelovljenje u sudbinu i povijest naroda koji se pokrstio” po Predsjednikovu je mišljenju sporno i nepoželjno. Ta izjava, piše nadalje u komentaru, potvrđuje “postojanje naslijeđenoga mentalnoga sklopa iz komunističkog doba u svijesti naših suvremenih političara” prema kojem je Crkva neprijatelj naroda te je treba potisnuti iz javnosti a po mogućnosti i onemogućiti je u njezinu djelovanju. “Ako tako visoko rangirani političari ne bi mogli razlikovati što je crkveno služenje narodu kad je on ugrožen, potlačen ili osuđen na razvodnjavanje, a što bi bilo Crkvi neprimjereno crkveno zastranjenje u stranačku ili dnevnu politiku, onda bi se trebalo ozbiljno zabrinuti nad izgledima da se u Hrvatskoj izgradi slobodno, demokratsko i pluralno društvo. Predsjednik bi trebao imati valjane argumente da bi mogao u javnost iznositi svoju procjenu da je neko zauzimanje biskupa ‘kuknjava nad politikom koja je definitivno propala’, a što bi, ako bi to bila istina, bilo stvarno crkveno političko zastranjenje jer se Crkve, već zbog svog poslanja, ne smije staviti iza ili uz ikoju stranačku politiku”, piše komentator “Glasa Koncila”. (i03515sa)