Zagreb, 27. 3. 2001. (IKA) – Tiskovna konferencija posvećena ovotjednom Međunarodnom znanstvenom skupu “Hrvatski katolički pokret” održana je danas u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. O tome jedinstvenom znanstvenom skupu koji ima za cilj upoznati znanstvenu ali i opću javnost s poviješću Hrvatskoga katoličkog pokreta govorili su predsjednik Komisije za laike Hrvatske biskupske konferencije gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, zatim predsjednik Izvršnoga odbora skupa prof. dr. Ljubo Antić te predsjednik Organizacijskog odbora skupa dr. Zlatko Matijević. Znanstveni skup o Hrvatskome katoličkom pokretu održat će se u Zagrebu od 29. do 30. ožujka a priređuje ga Biskupska komisija HBK za laike u suradnji s Institutom za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskim institutom za povijest, Zagreb.
Na početku predstavljanja skupa biskup Bogović je istaknuo kako se već duže vrijeme, a osobito nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj, s različitih strana javljaju prijedlozi i poticaji za aktivnije i organiziranije uključenje vjernika laika u djelovanje Crkve. Biskup Bogović je pritom rekao kako se i osobno zauzimao za pokretanje “Hrvatskoga katoličkog pokreta br. 2” jer je prvi Hrvatski katolički pokret, koji je započeo 1900. nasilno prekinut 1945. Stoga je stota obljetnica od Prvoga hrvatskoga katoličkog kongresa održanog u Zagrebu 1900., istaknuo je biskup Bogović, ujedno i prilika da “se i u današnjim nastojanjima možemo okoristiti iskustvom iz doista bogate prošlosti”. Na znanstvenom skupu o Hrvatskom katoličkom pokretu, rekao je u nastavku biskup Bogović, žele se povezati dvije paralelne historiografije: crkvenu i povijesnu. Zbog toga su angažirana dva znanstvena instituta: Institut za crkvenu povijest pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu i Hrvatski institut za povijest. U samome programu išlo se za tim da se postave jasni okviri sveopćega događanja u Hrvatskoj, za što su angažirani vrhunski povjesničari, jer se jedino na toj podlozi može ispravno prosuditi domet i značenje katoličkog gibanja unutar pokreta. Biskup Bogović nije propustio osvrnuti se i na mogućnosti osnivanja novoga “katoličkog pokreta” istaknuvši kako on mora imati svoja polazišta u današnjoj teologiji i ekleziologiji utvrđenim na zasadama II. vatikanskog sabora. Biskup Bogović je pritom upozorio kako treba paziti da taj novi pokret ne “boluje od organizacijske nejedinstvenosti” poput prvoga Hrvatskog katoličkog pokreta u kojem su se “ogromne energije često trošile na unutrašnja sučeljavanja”. U svome izlaganju biskup Bogović se osvrnuo i na skup koji će se istom prigodom održati na jesen te je nabrojio neke njegove teme. To su, među ostalim, katolički laikat od II. vatikanskog sabora do danas, djelatnost vjernika laika u Crkvi, plaćeno i dragovoljno djelovanje laika u župi, mogućnosti djelovanja teologa laika u Crkvi, mladež, žena u Crkvi i drugo.
O znanstvenom skupu govorio je potom predsjednik Izvršnoga odbora skupa prof. dr. Ljubo Antić. On je istaknuo kako će na skupu u prvom redu biti okupljeni ugledni historiografi laici ali i sudionici tih događanja. Također je rekao kako će nakon skupa biti tiskan Zbornik u kojem će biti sadržani svi radovi skupa koji bi trebao predstavljati prilog historiografskoj literaturi koja se odnosi na tu problematiku.
Na kraju novinarima se obratio predsjednik Organizacijskog odbora skupa dr. Zlatko Matijević. On je istaknuo kako će taj skup biti dobra prilika da neke teme koje su zanemarivane ali i namjerno prešućivane a vezano uz taj pokret izađu na vidjelo te se s njima upozna javnost. On je također izrazio nadu da će u 40 znanstvenih referata, koliko će ih biti izloženo na skupu, zajedničkim snagama biti predstavljena povijesna analiza djelovanja Hrvatskoga katoličkog pokreta 1900-1941.
Novinarima na tiskovnoj konferenciji podijeljen je program znanstvenoga skupa te posebni prilog s tezama o Hrvatskom katoličkom pokretu. (i03500sa)