Zagreb, 17. 3. 2001. (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, kao što smo javljali, sudjelovao je u Beču na konferenciji “Doprinos Katoličke crkve pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi”, te je o tome govorio i na konferenciji za tisak 15. ožujka. Po povratku iz Beča, zbog važnosti i osjetljivosti teme o kojoj je bilo govora na spomenutoj konferenciji za tisak, s koje je naša agencija izvješće preuzela od Kathpressa, zamolili smo nadbiskupa Bozanića da nam pojasni što je sve rekao na toj konferenciji.
U prvom dijelu mons. Bozanić je iznio četiri razloga održavanja toga susreta. Prvo, Katolička crkva podržava nastojanja oko pomirenja i stabilnosti u tom dijelu Europ. Drugo, rekao je zagrebački nadbiskup, jest traženje načina susreta i suradnje s drugim Crkvama i vjerskim zajednicam na tom području, pri čemu je izrijekom spomenuo islamsku i židovsku vjersku zajednicu. Sljedeći razlog je odnos s političkim institucijama, kako lokalnima tako i onima iz Europe koji djeluju na tom području. I konačno, zadnji razlog održavanja toga susreta bio je pojačati kolegijalnost među katoličkim biskupima na tom području.
Nakon toga zagrebačkom je nadbiskupu bilo postavljeno pitanje o stavu Crkve prema ratnim sločincima i o odnosima s Haškim sudom, o čemu se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj vodi velika diskusija. Mons. Bozanić odgovorio je: “Crkva ima principijelni sav da svaki počinitelj bilo kojeg zločina mora za to odgovarati. U tom smislu ona respektira svaki sud. Međutim, želimo da se sudovi ravnaju po jasnim načelima pravde a ne da budu politički instrumentalizirani”. Na paitanje, misli li da je tribinual (vjerojatno haški), politički instrumentaliziran, zagrebački je nadbiskup odgovorio: “Ja sam naglasio načela, a ne želim donositi konkretan sud o konkretnom tribunalu”, čime je bilo iscrpljeno to pitanje.
U daljnjem tijeku konferencije mons. Bozanić je, u kontekstu govora o konkretnim procesima pomirenja, o čemu su govorili i ostali sudionici na konferenciji, rekao kako Crkva zagovara sva mirovna nastojanja. “Međutim, u pojedinim konkretnim situacijama, osobito na područjima koja su posebno stradala u ratu, ponekad veliki projekt o pomirenju može izgledati kao provokacija, ako se ne sagleda konkretna situacija, osobito prvotne potrebe stanovništva koje jako osjeća posljedice rata”, rekao je nadbiskup Bozanić te dodao kako je “teško govoriti velike riječi o pomirenju ako ljudi nemaju posla i nemaju što jesti”. “Takvima ne preostaje drugo nego da se vraćaju u prošlost i da analiziraju ono što im se dogodilo, jer ne vide jasnu perspektivu svoje budućnosti”, zaključio je zagrebački nadbiskup podsjetivši da Evanđelje najprije govori o kruhu, a tek onda o drugim stvarima. (i03315tš)