Đakovo, 16. 3. 2001. (IKA) – Nakon uvodnoga dijela drugoga zasjedanja Druge sinode đakovačke i srijemske u kojem je o temi zasjedanja, liturgiji, govorio biskup Marin Srakić, u četvrtak 15. ožujka započeo je radni dio zasjedanja.
O temi “Euharistija i Dan Gospodnji” govorio je vlč. Ivan Lenić. Iznijevši najprije teološko-liturgijsko utemeljenje zadržao se na nedjelji kao danu Gospodnjem, danu Crkve i danu okupljanja kršćanske zajednice te danu obiteljskog zajedništva. Ocjenjujući trenutno stanje predstavio je zapreke za vjerničko slavljenje Dana Gospodnjega, iznijevši niz prijedloga i zaključaka za raspravu: primjerice potrebu da se na biskupijskoj razini oživi djelovanje Liturgijskog vijeća, a na župnoj razini, u sklopu Župnog pastoralnog vijeća, formiraju liturgijski odbor, skupine čitača, pjevača i ostalih suradnika u liturgiji. U raspravi nakon izlaganja sudjelovalo je dvadesetak sudionika.
Uslijedilo je potom predavanje dr. Zvonka Pažina koje je bilo posvećeno sakramentu krsta. Govorio je o krštenju odraslih (katekumenatu) te krštenju djece. Istaknuo je da bi bilo najidealnije da se katekumenat organizira na župnoj razini, jer bi se tada katekumeni uvodili ne samo u kršćansku vjeru, nego i u konkretnu kršćansku zajednicu, za koju je to onda i poziv da vjerodostojno svjedoči svoju vjeru. U pogledu krštenja djece istaknuo je ulogu roditelja i ulogu zajednice. Dr. Pažin je potom govorio o mjestu i vremenu krštenja i predkrsnoj katehezi roditelja. Naveo je da izvješća s biskupijskih savjetovanja spominju kao najčešće razloge za uključivanje u katekumenat sklapanje crkvene ženidbe, sakrament pomirenja, promjenu života i drugo. No, upozorio je i na to da se uključivanje u život župne zajednice nakon katekumenata ostvaruje različito a često i vrlo teško. Neki koji se nastoje uključiti u redoviti život zajednice “primjećuju da ih ostali gledaju sa čuđenjem i ne prihvaćaju kao sebi ravne”. U pogledu katekumenata predavač je iznio prijedlog da u cijeloj biskupiji treba uvesti katekumenat koji će trajati godinu dana, odrediti jasna pravila za sam tijek katekumenata (tko ga može voditi, tko može pristupiti, koji su uvjeti za pristup sakramentima). Predavač je iznio i mnoštvo prijedloga za krštenje djece koji su u raspravi odobreni i naći će mjesto u završnom dokumentu Sinode.
Isti predavač govorio je i o sakramentu potvrde. Nakon izlaganja razvila se rasprava o čestoj pojavi slabljenja vjerničke prakse krizmanika nakon korizme te o dobi u kojoj treba dijeliti taj sakrament mladima. Pritom je rekao i sljedeće: “Sakrament krizme ispit je zrelosti samih krizmanika, njihovih roditelja i vjeroučitelja, kao i cijele župne zajednice. Krizmanici su na neki način odraz (ne)življene vjere cijele župne zajednice”, istaknuo je dr. Pažin.
Naredno izlaganje “Sakramenat euharistije – euharistijsko slavlje i prva pričest” održala je gospođa Biserka Ringsmuth. Posebno se osvrnula na neka posebna liturgijska pitanja: pričest pod obje prilike, koncelebracija, večernja misa (misa uočnica) subotom i uoči svetkovina. Ocjenjujući postojeće stanje rekla je, između ostalog, da su “višestruki uzroci nesudjelovanja djece u nedjeljnoj euharistiji”. “Uz sve više prisutnu vjersku ravnodušnost, sekularizaciju, može se reći da je današnji čovjek izuzetno zaokupljen različitim multimedijskim sadržajem noćnog i dnevnog života”, rekla je gđa Ringsmuth. Govorila je zatim o sudjelovanju u nedjeljnoj euharistiji, pripravi za to slavlje, zajedništvu koje se u njemu ostvaruje, pristupanju pričesti, misnim uvodima, homiliji i župnim obavijestima. Izlaganje je potaknulo brojna pitanja i prijedloge za slavljenje euharistije i prve pričesti te za bolju liturgijsku praksu. Svi prijedlozi, izrečeni u raspravi, istodobno su i u pisanom obliku predani Tajništvu sinode.
Prvi dan zasjedanja završen je zaključnom dnevnom raspravom, pojašnjenjima i dopunama o predstavljenim temama. O tekstu u koji su uvršteni njihovi prijedlozi svi su se sinodski članovi očitovali glasanjem. (i03282aj/sa)