Vatikan, 21. 2 2001. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. predsjedao je 21. veljače na Trgu Svetoga Petra u Vatikanu posebnim bogoslužjem u tijeku kojega je 44 nadbiskupa iz 27 zemalja svijeta kreirao kardinalima. Vjernici iz cijeloga svijeta sudjelovali su na osmome konzistoriju pape Wojtyle i ujedno najbrojnijem u povijesti Crkve. Sveti je Otac novim članovima kardinalskoga zbora predao kardinalski šešir, čija purpurna boja označava spremnost na prolijevanje krvi za svoju vjeru, te zlatni prsten, znak njihove posebne povezanosti sa Crkvom u Rimu.
Na početku svečane liturgije Papu je uime novih kardinala pozdravio zamjenik državnoga tajnika Svete Stolice nadbiskup Giovanni Battista Re, koji je na konzistoriju također pridružen kardinalskom zboru. On je podsjetio kako novi kardinali dolaze iz različitih sastojnica Crkve, iz različitih kultura i naroda. Među novim kardinalima ima i onih koji su izravno uključeni u pastoralnu službu u drevnim biskupijama. Tu su zatim priznati teolozi, nadbiskupi koji služe Crkve svakodnevno pomažući Svetome Ocu u Rimskoj kuriji ali i kardinali koji su upoznali progone i zatočeništvo. Kardinal Re je također podsjetio kako su uvođenjem u kardinalski zbor novi kardinali još tješnje sjedinjeni sa Crkvom u Rimu. Kao glavne zadaće novih kardinala istaknuo je promicanje jedinstva u krilu Božjega naroda ali i cijeloga čovječanstva “koji žeđa za svjetlom i istinom”.
“Danas je veliko slavlje za sveopću Crkvu, koja postaje bogatija za četrdeset i četiri nova kardinala”, istaknuo je Papa u svome govoru. Pozdravljajući sve nazočne Papa je uputio posebni pozdrav predstavnicima ostalih Crkava i crkvenih zajednica. Govoreći o zahtjevnoj službi novih kardinala Papa je istaknuo kako su oni na posebni način pozvani vjerno nasljedovati Krista, mučenika i vjernoga svjedoka. Njihova se služba potom sastoji, nastavio je Papa, u pružanju pomoći i suradnji s Petrovim nasljednikom kako bi mu olakšali služenje koje se prostire do svih krajeva zemlje. “Od Drugoga vatikanskog sabora do danas mnogo se učinilo na širenju područja odgovornosti svakoga u služenju crkvenoj zajednici. Nema sumnje da se, Božjom milošću, može učiniti još i više. Vi ste danas proglašeni i postavljeni za kardinale da se zauzimate, na području vlastite mjerodavnosti, da u Crkvi poraste duhovnost zajedništva”, poručio je Papa prvim imenovanim kardinalima u novome tisućljeću. Papa se u svome govoru osvrnuo i na sve složenije prilike u svijetu koji je izložen sve većim promjenama i u kojem vladaju sve veća proturječja i neuravnoteženosti. “Neizmjerne mogućnosti znanstvenoga i tehničkog napretka, kao i pojava globalizacije koja se stalno proširuje na nova područja, zahtijevaju od nas da budemo otvoreni dijalogu sa svakom osobom i svakom sastavnicom društva”, rekao je Papa. On je stoga novim kardinalima poručio da moraju biti konkretno i svjetlo uporište koje će vjernike poticati da uistinu budu svjetlo svijeta i sol zemlje. Ističući na kraju činjenicu da novi kardinali dolaze iz dvadeset i sedam zemalja i sa četiri kontinenta Papa je primijetio kako je to također znak sposobnosti Crkve, raširene u svakome kutku zemlje, da razumije narode različitih tradicija i jezika kako bi svima donijela Kristovu radosnu vijest.
Današnjom svečanošću na Trgu Sv. Petra u Vatikanu kardinalski zbor broji 184 člana. Od toga ih je 135 mlađe od osamdeset godina i imaju pravo biranja novoga pape na budućoj konklavi dok ih 49 zbog starosne dobi to ne može. Najmlađi je kardinal vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić. U kardinalskom se zboru nalaze kardinali iz 68 zemalja svijeta. Po broju kardinala s pravom izbora novoga pape prednjači Europa sa čak 65 kardinala elektora. Slijedi Južna Amerika sa 27, Sjeverna Amerika, Azija i Afrika sa po 13 te Oceanije sa 4 kardinala s pravom glasa na konklavi. Što se tiče Europe najveći broj kardinala je iz Italije, čak 24, što je u veliko nesrazmjeru s brojem katolika te zemlje. Posljednjih su godina izabrani mnogi predstavnici iz Španjolske, Francuske ili Poljske koji sada također imaju po 7 kardinala kao i iz najbrojnije katoličke zemlje Brazila. Kardinalski zbor značajno je ojačao u predstavnicima redovništva, predvode Isusovci kojih je 9, franjevaca i salezijanaca je 6 a dominikanaca, benediktinaca i redemptorista po dva. (i02388sa)