Banja Luka, 27. 1. 2001. (IKA/TABB) – Banjolučki biskup Franjo Komarica uputio je 26. siječnja „Otvoreno pismo“ predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću. Kopiju istog pisma uputio je i još trojici najviših državnih dužnosnika u RH, “koji su nam obećali pravnu i materijalnu pomoć i na koju još uvijek čekamo”, predsjedniku Hrvatskog Sabora Zlatku Tomčiću, predsjedniku Vlade RH Ivici Račanu i ministru vanjskih poslova Toninu Piculi.

Primijetivši da se upravo navršava 11 mjeseci kako se predsjedniku Mesiću “prvi i zadnji put” usmeno obratio za pomoć uime prognanika iz banjolučkoga kraja, biskup Komarica podsjeća predsjednika kako se od svečanih i javno iznesenih obećanja nije ostvarilo gotovo ništa. “Čini se, da dobra volja, i Vaša i drugih odgovornih dužnosnika u RH, do sada nije uspjela provesti u djelo, niti u BiH, niti u njezinu susjedstvu, strategiju zaštite čovjekova digniteta i njegovog neotuđivog prava na osnovna ljudska i građanska prava i slobode, a u što su uključena prava i slobode ne samo pojedinaca, nego i zajednica – prvenstveno etničkih i vjerskih!”, piše banjolučki biskup te iznosi kako ni hrvatska Vlada nije učinila mnogo od preuzetih i potpisanih obveza. “Sporazum između ministra vanjskih poslova, g. Picule i nekadašnjeg premijera RS, g. Dodika o omogućavanju povratka 2.000 Hrvata samo u periodu od 3 mjeseca – ožujak, travanj i svibanj – prema službenim podacima predstavnika međunarodne zajednice nije ispoštovan više od 10%! Zašto? I tko od odgovornih snosi za to posljedice? Od preko 70.000 prognanih i izbjeglih Hrvata s područja šire banjalučke regije do sada, tj. kroz pet godina, vratilo se samo 658 obitelji ili 1322 osobe! A od preko 200.000 prognanih i izbjeglih Hrvata s područja Bos. Posavine i Sjeverozapadne Bosne (područje entiteta RS) vratilo se kroz to isto vrijeme samo oko 2.500! Zar se može naše današnje političare osloboditi od krivice za ovo zlodjelo cementiranja bezakonja i nepravde?”, pita biskup Komarica te ujedno podsjeća predsjednika Mesića kako hrvatska vlada nije dala ništa od predviđene sume za popravak kuća i za moguć ostanak povratnika na tom području, dok je za tekuću godinu predviđena pomoć prepolovljena.
Biskup zatim navodi konkretne podatke samo svoga biskupijskoga Caritasa čijim je sredstvima, dobivenima iz iznozemstva, obnovljeno 900 kuća u entitetu RS i još 1200 u Federaciji BiH, nabavljeno je i podijeljeno više stotina stoke, veća količina sjemena, ogrjevnog drveta, poljoprivrednih strojeva, namještaja za povrtatnike te je podijeljeno preko stotinu kredita malim poduzetnicima među povratnicima. Osim toga Caritas osigurava egzistenciju 85 radnika i njihovih obitelji, redovito dijeli hranu 2.400 najugroženijih osoba, pruža medicinsku pomoć više od 120.000 ljudi, a podnio je zahtjev za 3.100 obitelji za povratak njihove imovine. “Mnogi iz drugih država pozitivno reagiraju na naše molbe, a jedino iz Hrvatske ne. Zašto je to tako?”, pita predsjednika Mesića biskup Komarica, podsjećajući kako su banjolučki katolici u vrijeme rata izbjegavali sukobe, a poslije se trude oko suživota i praštanja. Stoga moli hrvatskoga predsjednika da odlučnije otkloni postojeće barijere u državnoj administraciji “koje stoje na putu izvršavanja Vaših državničkih i političkih odluka”, te se zalaže da se poveća suma iz državnoga proračuna “za povratak i održiv ostanak prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH, napose u entitet RS” i poziva predstavnike RH da dođu na nastavak “Okruglog stola o povratku u Banjolučku regiju i Bosansku Posavinu” koji će se 30. siječnja održati u Banjoj Luci. (i01418tš)