Split, 6. 1. 2001. (IKA) – Obrede zatvaranja Svete jubilejske godine predvodio je na blagdan Bogojavljenja 6. siječnja zajedno s tridesetak svećenika splitsko-makarski nadbiskup i metropolit dr. Marin Barišić. Svečanost je započela u crkvi Sv. Dominika, iz koje su, i inače, polazili svi jubilejski ophodi do katedrale sv. Duje. Pjevajući božićne pjesme vjerni je narod s upaljenim svijećama ispunio splitsku prvostolnicu i cijeli prostor ispred katedrale i velik dio Peristila. Pjevanje je predvodio mješoviti katedralni zbor “Sveti Duje” uz orguljsku pratnju mo. s. Mirte Škopljanac-Mačina, a pod vodstvom mo. don Šime Marovića, koji je svečanim napjevom navijestio najvažnije događaje u novoj liturgijskoj godini. U propovijedi nadbiskup Barišić istaknuo je odvažnost i domišljatost mudraca koji su potražili i pronašli Mesiju, kazavši: “Međutim, ne živi se od senzacije dana, već od svakodnevlja. Isus je zato došao k nama, ne kao senzacija, već kao Radosna vijest našega svakodnevlja, Emanuel – Bog s nama. Senzacija ostavlja čovjeka gladna. Isus Krist je postao događaj našega života, koji nas hrani i siti kruhom, pa i crnim našega svakodnevlja, naših tegoba, poteškoća, naše neimaštine i muka koje s nama dijeli, ali postade naša Radosna vijest. Nije li i naše vrijeme, vrijeme dnevne senzacije? Pogledajmo samo novine, medije. I naše senzacije mogu biti znak da se nismo udaljili od modela Jeruzalema, Heroda i pismoznanaca”. “Mudraci, vođeni svjetlom na svom putu nalaze vrata, ali ne poput uskih, zatvorenih jeruzalemskih, već širinu i otvorenost Osobe u kojoj prepoznaju vrata koja je Otac života otvorio ljudima. Razumiju što treba učiniti pred ovim vratima: ući, prići, pokloniti se, i sebe, osobu, staviti preda nj kao dar. Pa i Njega, Boga samoga, tako prepoznaše, da se nama darovao u osobi Djeteta. Nadahnuti i potaknuti bogatstvom nebeskoga Dara u osobi – Djeteta, i svoje darove priniješe. Njihovi pak darovi ostadoše u drugom planu, jer sebe darovaše, a darovi im postadoše tek sredstvo sebedarja. U osobi Betlehemskog Djeteta prepoznali su i naslutili su vrata nebeska, vrata neba prema zemlji i zemlje prema nebu. Osjetivši da su kroz ova vrata i sami pogledom Novorođenoga viđeni, mudraci i sami, provirujući, vidješe nove horizonte, i otkriše novu put prema svojoj domovini. Oni, sada doista još više mudraci, vratiše se drugim putem u svoju domovinu”, poručio je splitsko-makarski nadbiskup, zapitavši kuda su se zaputile hrvatske obitelji i Domovina, koju zvijezdu da slijede – “da li idemo putem #!plave zastave koja ima zvijezde u krugu#! i koje nas vode do vrata zidina Europe, u današnji Jeruzalem, centar moći, vlasti, tržišta, onih koji odlučuju o ljudskim sudbinama? Zar to nije postala zajednička lozinka svima nama: ‘samo da nam je ući u Europu!’, ‘kad ćemo već jednom ući u Europu’, ‘daleko smo od Europe’?”. “Da li i nas nova zvijezda betlehemskog događaja Božića 2000. vodi do Njega, novih vrata kroz koja i s kojim započinje jedan drugi, novi put nas, naših obitelji, naše Domovine, put nove evangelizacije, novog pastoralnog zamaha naše Crkve, moralne i društvene obnove, evanđeoskog kvasca za novu civilizaciju? Jesmo li spremni na takav iskorak u našem životu i u našem društvu? Jesmo li spremni promijeniti stari put, tj. stil življenja, načine proizvodnje i potrošnje? Jesmo li spremni prihvatiti i poći putem istinskoga i cjelovitoga dobra osobe, dobra svakog čovjeka, ili se prepuštamo situaciji u kojoj bezobzirni Herodi i danas gaze male, nezaštićene i ugrožene, u strahu da im oni ne budu zapreka na putu i ne ugroze vlastiti, sebični interes? Herod, radi interesa, komoda, spreman je radnike otpustiti, umanjiti ili ne dati plaću, zna diskvalificirati, utajiti i optužiti. Mala ili nikakva je razlika između privatnih i društvenih Heroda. Ali najgori oblik, i danas gori od onoga Heroda, jest slučaj kad sama majka postaje Herod. Zar se ovoga Božića nismo pokušali udaljiti od Jeruzalema, od pismoznanaca, a najviše od Heroda, i pridružiti se putu i društvu mudraca, u kojima i s kojima imamo novi put i nove horizonte?”, istaknuo je nadbiskup Barišić opetovano upitavši koji je to novi put njihove i naše domovine te rekavši: “Domovina se sastoji od doma – obitelji. Može li se obitelj prepoznati kao novi horizont, novi put hoda naše Domovine? Obitelj je doista sretan dom i domovina srca. Obitelj je doista današnja Arhimedova točka s koje se i kojom se može pokrenuti osoba, domovina i svijet. Obitelj je taj drugi put povratka u domovinu i hoda domovine”. Nadalje, nadbiskup Barišić je istaknuo kako je “Splitsko-makarska crkva u svom hodu do Betlehema i susreta s Betlehemskim Djetetom, vratima i našim putem, izabrala na prijelazu u novo tisućljeće kao svoj novi, drugi put povratka u domovinu, obitelj izvor života”. Govoreći o Velikom jubileju i njegovu značenju, splitsko-makarski nadbiskup je istaknuo kako nam je Jubilej želio pokazati također put i nova vrata: “Njega su predstavljala sveta vrata koja su se prošle godine otvorila i koja se danas zatvaraju, ali Isus Krist je otvorio vrata u tolikim srcima i novi put pokazao tolikim koracima”. Na kraju misnog slavlja, nadbiskupov tajnik dr. don Ivan Bodrožić predstavio je pastoralni plan u koji je uključena i proslava 1700. godine mučeništva sv. Dujma, zaštitnika Splita i splitske nadbiskupije.