Zagreb, 4. 1. 2001. (IKA) – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić danas je u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana, priredio primanje za predstavnike vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Primanju su se odazvali članovi Hrvatske biskupske konferencije u nepotpunom sastavu, predstavnici Konferencija redovničkih poglavara i poglavarica, zatim predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Evangeličke, Evanđeoske, Kršćanske adventističke, Reformirane i Saveza baptističkih crkava, Židovske općine te Mešihata islamske zajednice.
Pozdravljajući nazočne predsjednik Mesić je istaknuo kako su Crkve i vjerske zajednice uvijek imale važnu ulogu kad god je bilo teško, a njihov je doprinos velik i u održavanju nacionalne svijesti i nacionalnog korpusa. “Pitanje što bi uopće bilo s našom civilizacijom i da li je moguća civilizacija bez vjerskih zajednica”, upitao se predsjednik podsjetivši kako nas i u novom vremenu globalizacije, “opet očekuju izazovi”, jer se, uz pozitivne učinke, “globaliziraju i negativni efekti”. “Treba stvarati mehanizme kako ih otkloniti, jer se uz bogatsvo globalizira i siromaštvo i kriminal”, rekao je predsjednik te podsjetio na konvenciju UN u Palermu koja se bavila kriminalom, ali i na teškoće u hrvatskome društvu gdje “svi mogu pomoći, ali nezaobilazano, sigurno, vjerske zajednice”. Ratne rane, siromaštvo, nezaposlenost – sve to ima odraza na odnose u društvu. Zbog toga je potrebno zalaganje svih kao i međusobna tolerancija. Zaželjevši da na planu ekumenizma bude puno uspjeha, “više nego što je to bilo do sada”, predsjednik Mesić je nazočnima čestitao blagdane.
Odgovarajući “u ime katoličkih biskupa Hrvatske i u zajedništvu s nazočnim predstavnicima Crkava i vjerskih zajednica” predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić zahvalio se predsjedniku Mesiću na dobrim željama. Govoreći o činjenici da je u ovo tisućljeće Hrvatska ušla kao samostalna i međunarodno priznata država, što se ima zahvaliti epohalnim promjenama krajem osamdesetih godina, ali i velikoj ljubavi i žrtvama. To je “prvorazredni događaj naše nedavne povijesti”, a u novo tisućljeće Hrvatska je ušla pod vodstvom predsjednika Mesića, rekao je zagrebački nadbiskup. Podsjetivši kako je zadnje desetljeće obilježeno “neželjenim ratom i mnogim posljedicama takve nesreće”, on je rekao: “O teškim životnim prilikama koje su iza sebe ostavile žrtve i zločince potrebno je govoriti i suditi veoma odgovorno, uz dobro proučavanje uzroka i posljedica, da se ne bi povrijedilo ili obezvrijedilo žrtvu, a opravdalo ili umanjilo zločin”. Mons. Bozanić ponovio je riječi koje je u rujnu 1997. godine izrekao prvom predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu o tome kako “pozivamo sve dobronamjerne pojedince i udružene građane Hrvatske na uvažavajući dijalog, na strpljivo demokratsko usuglašavanje stavova od zajedničkog interesa i na principijelno provođenje dogovorenih zaključaka. To je, čini nam se, najbolji lijek protiv nekih, uistinu začuđujućih pritisaka koji nam dolaze izvana”. Predsjednik HBK je ponovio poziv na dijalog u hrvatskome društvu ističući kako je “naša javnost hiperpolitizirana” pa su potrebni ljudi i mediji koji će nas “usmjeriti prema konkretnom životu i stvarnim potrebama čovjeka pojedinca, obitelji i čitavog naroda, kako bi se otvarale nove perspektive za sve, a osobito za mlade”.
“Svjesni smo, poštovani gospodine Predsjedniče, potreba, očekivanja i želja mnogih građana naše domovine. Prepoznajemo stvarne mogućnosti a i poteškoće koje prate zemlju u tranziciji. Čujemo i uvažavamo pozive na štednju i odricanje, ali neka se nikada ne smetnu s uma životne potrebe najsiromašnijih i nezaštićenih. Društvo koje štedi na djeci zatvara se pred budućnošću”, rekao je na kraju svoga govora mons. Bozanić izrazivši najbolje želje predsjedniku Mesiću i njegovim suradnicima.