Split, 20. 12. 2000. (IKA) – U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, ministar kulture dr. Antun Vujić otvorio je 20. prosinca izložbu “Hrvati i Karolinzi”, kao petu u nizu međunarodnih izložaba u povodu 1.200. obljetnice krunidbe španjolskog vojskovođe Karla Velikog, prvoga zapadnoeuropskog cara koji je utemeljio kulturno i civilizacijsko zajedništvo današnje ujedinjene Europe. Pod potporom “Rafael programa” Europske komisije, još 1999. godine u njemačkom gradu Paderbornu pokrenut je veliki europski kulturni pothvat pod nazivom “Karlo Veliki i suvremena Europa” koji je povezao pet europskih država – Njemačku (Paderborn), Italiju (Brescia), Španjolsku (Barcelona), Veliku Britaniju (York) i Hrvatsku (Split) prigodnim izložbama o karolinškom dobu na tom području.
Do 20. svibnja 2001. godine domaćin izložbe je splitski Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) u kojem se prvi put cjelovito predstavlja javnosti oko tri tisuće restauriranih izložaka i arheoloških nalaza s četrdesetak mjesta iz Istre, Panonije i Dalmacije iz razdoblja s kraja 8. do kraja 9. stoljeća. Lokaliteti su istraživani tijekom dvadesetog stoljeća, a izlošci su posuđeni iz riznica muzeja, samostanskih zbirki, katedrala, biskupija, župnih ureda, ali i gradova u kojima su prethodno predstavljene karolinške dionice. Veliki utjecaj karolinške kulture na ovim prostorima, premda su bili na granici Karolinškoga s Bizantskim carstvom, vidljiv je i na crkvi svetog Trojstva u Zadru, koja svojim osnovnim obilježjima pokazuje sve sličnosti s kapelom Karla Velikog u Aachenu. Najveći broj nalaza karolinškoga tipa potječe iz Biskupije kraj Knina, gdje su u predvorju crkve sv. Marije pronađeni najljepši primjerci ostruga. Kiparski i epigrafski ulomci su skromniji, a izloženi su oružje i konjanička oprema te razni manji liturgijski predmeti izrađeni u kamenu i mramoru te bjelokosti i metalu. Sačuvani su relikvijari koji su sadržavali moći svetaca, prijenosni oltarići i korice crkvenih knjiga koji svjedoče utjecaj Karolinga na pokrštavanje na hrvatskim područjima.
Izložbu u čast navodno nepismenom kralju Karlu Velikom, koji je u svom dvoru okupljao brojne ugledne kulturne djelatnike, neki su već nazvali “izložbom stoljeća”, a splitsku je izložbu popratilo i nekoliko skandala. Primjerice, za tu izložbu o prvom ujedinitelju Europe svoje izvorne izloške nisu htjeli posuditi Arheološki muzej iz Splita i Zemaljski muzej BiH iz Sarajeva, koji je čak tražio i izmjenu naziva te već ranije međunarodno dogovorene izložbe. Splitski arheolozi nisu na to pristali, ali su arheološku građu iz Bosne i Kotora uvrstili u bogati katalog izložbe, koji prati i kvalitetan multimedijski program, od filmova u kino-dvorani do dječjih igraonica i crtanki. Na koncu je organizatorima zamjereno što je ta velika izložba na splitskim Mejama otvorena pred malim brojem strogo biranih uzvanika.