Zagreb, 28. 11. 2000. (IKA) – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je 27. studenoga u palači HAZU-a u Zagrebu svečanu sjednicu posvećenu 185. obljetnici rođenja i 95. obljetnici smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U uvodnom je izlaganju predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan istaknuo kako je Akademija od osnutka do danas neizmjerno zahvalna za sva dobra koja je njen veliki mecena i uzorni biskup za vrijeme svog života poklonio Akademiji i svojoj hrvatskoj domovini. “Njegovi mnogobrojni govori, propovijedi, pisma, rasprave predstavljaju dragocjeno blago koje je takve znanstvene vrijednosti da se sve do danas spominju i obrađuju pojedina njegova razmišljanja, razrađene teze i znanstvene rasprave koje su bile zaokupile i pojedine istaknute njegove suvremenike”, rekao je akademik Padovan, navodeći objavljena pisma, korizmene poslanice i govore biskupa Strossmayera. Pozdravne riječi uime Đakovačke i Srijemske biskupije, koju je Strossmayer vodio 55 godina, uputio je biskup Marin Srakić. Govoreći o biskupu Strossmayeru istaknuo je kako su o njemu izrečeni i napisani brojni često oprečni sudovi koji su najčešće bili prigodničarski, daleko od stvarnosti, puni patetike i osobnog, često politički obojenog stava. “Strossmayera ne možemo shvatiti iz perspektive kasnijih zbivanja na našim prostorima, nego samo iz perspektive zbivanja u njegovu vremenu, to jest, ako uzmemo u obzir da je on djelovao u razdoblju veoma složenog procesa oblikovanja hrvatske nacionalne misli i ako uspijemo ispravno procijeniti evoluciju zapadnog društva od feudalnog uređenja do moderne liberalne i nacionalne države”, rekao je biskup Srakić dodajući kako su Strossmayerovi temeljni ideali bili Katolička crkva i hrvatski narod. O Strossmayerovom europeizmu govorio je akademik Franjo Šanjek. Prema njegovim riječima Josip Juraj Strossmayer jedan je od najpoznatijih Hrvata u svijetu, političar i visoki crkveni uglednik, nadasve poznat kao neumorni promicatelj hrvatske kulture i narodni tribun koji je sve svoje umne i fizičke sposobnosti ugradio u blagostanje i napredak svoga hrvatskog naroda. Ugledni đakovački biskup, kako je istaknuo akademik Šanjek, naglašavao je kako prvo mjesto u nacionalnoj Crkvi pripada Zagrebu koji, prema njegovim izjavama, predstavlja vrata Europe za slavenske, prije svega slavensko-pravoslavne zemlje i narode. “Strossmayerovi briljantni nastupi na I. vatikanskom saboru pribavit će mu izuzetan ugled u katoličkom svijetu, pa i šire, ali ga osobna slava i popularnost neće zaustaviti u iskrenom nastojanju da hrvatski narod bude otvoren prema drugima, prije svega prema slavenskim narodima”, rekao je akademik Šanjek. Strossmayer je istinski preteča modernih ekumenskih traženja puta k jedinstvu, otvorenom dijalogu i nalaženju elemenata koji teže slozi i suradnji u različitosti, ne opterećujući se stoljetnim naslagama nerazumijevanja i suprotstavljanja. “Strossmayerovi pogledi na Crkvu, kršćanstvo i ondašnje društvo izraženi u njegovim govorima i na I. vatikanskom koncilu ocjenjuju se vizionarski te ga suvremena Crkvena historiografija, zbog hrabrog držanja i novih ideja, smatra pretečom i nadahniteljem Crkve našega vremena, smatrajući ga više ocem II. nego I. vatikanskog sabora”, istaknuo je predavač. Ulomke Strossmayerova govora o Akademiji, održanog u Saboru 29. travnja 1861. godine pročitao je dramski glumac Zlatko Crnković.