Vatikan, 24. 11. 2000. (IKA) – Kongregacije za nauk vjere pod vodstvom kardinala Josepha Ratzingera objavila je 23. studenoga vrlo jasne smjernice za molitve i bogoslužja za izlječenje. Na 18 stranica dokumenta iscrpno se izlažu teološki temelji uz kratki dodatak s 10 stegovnih normi. Kongregacija povlači vrlo oštre granice između neliturgijskih molitava i liturgijskog bogoslužja u pravom smislu te egzorcizma. Nalaže se posebna pozornost da se pri takvim slavljima ne koriste forme koje omogućuju histeriju, teatralnost ili senzaciju. Kongregacija izričito zabranjuje da se u misnim slavljima dodaje bilo liturgijske bilo neliturgijske molitve za ozdravljenje, osim zaziva za bolesne. Iz te se zabrane izuzimaju samo bogoslužja za bolesne koje se nalaze u službenim crkvenim liturgijskim knjigama.
U teološkom se dijelu odbacuje pretpostavka da član neke posebne skupine na molitvenim susretima raspolaže ekskluzivnom karizmom ozdravljenja, jer se vjera da Duh Sveti daruje takvu karizmu ne povezuje s određenom osobom ili skupinom. Između ostaloga, mjesnim se ordinarijima prepušta da na područjima svojih biskupija sami odrede okvirna pravila za takve obrede. Iz opravdanih razloga biskupi ordinariji mogu čak zabraniti drugim biskupima da na njihovim područjima vode bogoslužja za izlječenje. Tako se egzorcizam smije vršiti samo uz posebnu dozvolu ordinarija i prema danim liturgijskim propisima.
Promatrači smatraju da se najnovije instrukcije između ostalog odnose i na sporne obrede u Italiji sve popularnijega afričkog nadbiskupa Emmanuela Millinga. Ocjenjuju da Sveta Stolica time pokušava ograničiti izrođivanje takvih bogoslužja, pri čemu je riječ o vrlo širokom spektru različitih fenomena kao što su karizmatske obnove u Brazilu i Africi. U samom dokumentu nisu navedena konkretna događanja ili imena, već se izričito i pozitivno spominje samo Lurd. Izlječenja do kojih dolazi u tome marijanskom svetištu ne impliciraju, naime, karizmu ozdravljenja neke određene osobe.