Split, 23. 11. 2000. (IKA) – Knjiga dr. fra Luke Tomaševića “Između zemlje i neba. Vjera i moral sinjske krajine u 18. stoljeću” predstavljena je 22. studenoga u pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. Nakon pozdravne riječi gvardijana fra Petra Milanovića, o knjizi je govorio fra Mirko Marić, gvardijan samostana Gospe Sinjske i urednik knjižnice koja je objavila knjigu. Istaknuo je kako je riječ o malome povijesnom priručniku te znanstvenom djelu koje mogu čitati svi koje zanima vjera i nevjera, moral i nemoral, življenje i neživljenje kršćanstva u sinjskom kraju.
Profesor crkvene povijesti na KBF-u u Splitu dr. fra Vicko Kapitanović kazao je da autor cjelovito proučava strukture, te ulazi među puk, gdje konstatira da su vjera i moral dva stupa naše povijesti, kao i u svakome ljudskom djelovanju. Takvi radovi iz prošlosti naše duhovnosti i religioznosti nam nedostaju. Jer tu je proučen samo jedan kraj, malo područje u velikom mozaiku Crkve, koji ostaje za istraživanje. U tom je djelu utvrđeno da je sinjska krajina živjela na vrednotama koje su usmenom predajom prenošene iz koljena na koljeno, te su oslikane strukture Crkve. Proučavajući žarišta pastorala, pisac pokušava čak odrediti i prihode pastoralnih radnika, te utvrđuje postojanje svećeničkog proletarijata. Ocrtavajući pojedine župe, ukazuje na važnost sinjskog svetišta, koje je središte duhovne kulture, u kojemu se svećenici opskrbljuju knjigama i nalaze potporu u svom školovanju. Utvrđuje se i nedostatak religioznog odgoja koji je uzrok praznovjerju i magijskoj okrenutosti jednog dijela pučanstva. Kao moralist, pisac se udaljuje od povijesne metode, na što ukazuje i sam naslov knjige.
Književni kritičar Ivan J. Bošković istaknuo je da nema mnogo studija o sinjskom kraju, te je uz Markovićeve i Soldine radove, ta knjiga velik prinos identitetu toga kraja i naroda. To je djelo važno i za svekoliku povijest, a ne samo na području moralne teologije. Pisac se koristio obilnom povijesnom i arhivskom građom, obradivši 1.028 bibliografskih jedinica. Ključni je događaj oslobađanje sinjskog kraja od Turaka 1715. g. Obrađena je i reforma glagoljaškog klera, a naglasak je stavljen na blagdane, kada posebno dolazi do izražaja vjerski život. Sinjski je kraj u mnogočemu, u to vrijeme, dijelio sudbinu kršćanske Europe, u kojoj je kršćanski život bio u temelju života zajednice i pojedinca, istaknuo je prof. Bošković.
Autor knjige dr. Tomašević posebno je zahvalio profesorima u Rimu i svojoj redovničkoj zajednici koji su mu omogućili to istraživanje. Namjera mu je bila na pozornicu dovesti nepoznate, male ljude, za koje se ne zna ni da su rođeni ni umrli, osim što su živjeli i patili. Istražio je njihova nadanja i vjerovanja, u susjedstvu islama i pravoslavlja, pokušavajući ih upoznati iznutra.
Fra Ante Branko Periša, koji je vodio program predstavljanja knjige, istaknuo je kako se jedan dio vjernika iz sinjske krajine naselio tu na Dobrome. U Splitu je u to vrijeme bilo mnogo bunara, no samo dva s pitkom vodom. Jedan je bio tu, i narod ga je zvao “Dobra voda”. Po tom je bunaru nazvan i taj dio grada “Dobri”. Grafički je urednik Jakov Borković, a izdavač Franjevački samostan, knjižnica Gospe Sinjske, a svečanost je uveličao zbor franjevačkih bogoslova pod ravnanjem fra Stipce Grgata.