Zagreb, 18. 11. 2000. (IKA) – Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj priopćila je da je u petak 17. studenog u 12 sati Sveta Stolica objavila da je Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao mons. Ivana Devčića, dosadašnjeg predstojnika Teologije u Rijeci, nadbiskupom Riječke nadbiskupije.
Mons. Ivan Devčić rođen je 1. siječnja 1948. godine u Krasnu u današnjoj Ličko-senjskoj županiji. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu do 1963. godine, kada školovanje nastavlja na Srednjoj školi za spremanje svećenika u Rijeci i Pazinu, gdje je 1967. godine položio ispit zrelosti. Teologiju i filozofiju započinje studirati na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci (1969-1970), a nastavlja na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu (1970-1980) kao pitomac Papinskog zavoda “Germanicum et Hungaricum”. Za svećenika tadašnje Riječko-senjske nadbiskupije zaređen je 1975. godine.
Nakon postignutog magisterija (1976) i doktorata na istome sveučilištu s temom o personalizmu Nikole Berdjajeva (1980) vraća se u domovinu gdje preuzima službu vicerektora u Bogoslovskome sjemeništu u Rijeci. Godine 1985. preuzima službu rektora i ekonoma u istome sjemeništu, a tu službu vrši do lipnja 2000. U tom razdoblju djeluje kao profesor na Visokoj bogoslovskoj školi, odnosno Teologiji u Rijeci, te predaje filozofske predmete. Od početka djeluje i pastoralno kao rektor sjemenišne crkve te najprije sudjeluje u uređivanju, a kasnije (1986) i uređuje mjesečnik Riječko-senjske nadbiskupije “Zvona”. Od ove godine glavni je urednik i “Riječkoga teološkog časopisa”. Od 1990. do 1993. predavao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci kao honorarni nastavnik izborne predmete iz etike i antropologije duha, a sudjeluje na brojnim znanstvenim simpozijima u zemlji i inozemstvu. U lipnju 2000. godine imenovan je predstojnikom Teologije u Rijeci.
Napisao je više znanstvenih radova, uglavnom posvećenih Berdjajevljevoj filozofiji, ali proučava i fundamentalna pitanja etike te se bavi i povijesnim temama. Najviše znanstvene pozornosti posvećuje problemima filozofije religije, odnosno pitanjima o biti religije, o spoznatljivosti Božje egzistencije, o ateizmu, novoj religioznosti kao i o odnosu religije i filozofske antropologije. Izdao je četiri knjige: “Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew. Versuch einer Philosophie des Konkreten” (Rim, 1981), “Obzori nade, Tragom kršćanskog personalizma” (Rijeka 1995.), “Pred Bogom blizim i dalekim. Filozofija o religiji” (Zagreb 1998), “Osmi dan stvaranja – filozofija stvaralaštva Nikolaja A. Berdjajeva” (Zagreb, 1999). Bio je izvanredni profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U svojoj nadbiskupiji kao i na razini Hrvatske biskupske konferencije bio je član više vijeća, pokretač brojnih inicijativa na znanstvenom i pastoralnom planu grada Rijeke.