Đakovo, 16. 10. 2000. (IKA) – Nakon trogodišnjih priprema u Đakovu je u nedjelju 15. listopada započelo prvo zasjedanje Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske koje je posvećeno evangelizaciji. Na zasjedanju sudjeluje 180 imenovanih članova Sinode, a trajat će do srijede 18. listopada.
Na početku je u đakovačkoj prvostolnici slavljena svečana euharistija kojom je predsjedao đakovački i srijemski biskup Marin Srakić u zajedništvu s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom, pomoćnim i umirovljenim biskupima Đurom Gašparovićem i Ćirilom Kosom te više od 200 biskupijskih i dijecezanskih svećenika. Na misi se okupio neočekivano veliki broj vjernika iz Đakova te svih župa biskupije koji su katedralu ispunili do posljednjega mjesta. Pri kraju bogoslužja na svečanost otvaranja pristigli su i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić te požeški biskup Antun Škvorčević. Nadbiskup Bozanić pozdravio je sve vjernike te predao biskup Srakiću relikvijar s moćima blaženoga Alojzija Stepinca. Na svečanoj su misi bili nazočni i predstavnici ostalih kršćanskih Crkava te društvenoga, kulturnog i političkog života iz više slavonskih gradova. Od predstavnika ostalih kršćanskih Crkava bili su nazočni episkop osječko-poljski i baranjski Lukijan u pratnji monaha Jovana i jeromonaha Mirona, koji će biti promatrači u tijeku cijeloga trajanja Sinode, zatim v.d. biskup Evangeličke crkve u RH Andreas Lukša, predsjednik i dopredsjednik Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj Branko Lovrec i Toma Magda, senior Baranje Lajoš Čati Sabo te u ime biskupa Reformirane crkve u RH Janoš Hajek.
Od predstavnika političkog života na svečanosti su sudjelovali župani osječko-baranjski Marko Bagarić, vukovarsko-srijemski Petar Čobanković i brodsko-posavski Mirko Tomac te đakovački gradonačelnik dr. Darko Vrtarić. Uime Osječkoga sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera bili su nazočni rektorica Sveučilišta prof. dr. Gordana Kralik, prorektorica za nastavu prof. dr. sc. Draženka Jerković, prorektor za znanost prof. dr. Marijan Šeruga te glavna tajnica dipl. iur. Zdenka Barišić.
Biskup Srakić u svojoj je propovijedi istaknuo osnovni ton i smjer biskupijske sinode. “Sinoda je”, istaknuo je biskup Srakić, “potreba sadašnjega vremena u kojem je sazrela svijest da sav Božji narod ima poslanje ne samo nositi ljudima poruku i milost Kristovu, nego animirati i usavršavati svijet i svjetovni red evanđeoskim duhom. To djelo treba usmjeriti prema svima koje treba evangelizirati, u njega se moraju uključiti zajedno, koordinirano i organizirano svi svećenici, redovnici, redovnice, sav Božji puk prema vlastitom pozivu… Ono treba obuhvatiti razna područja pastoralne djelatnosti: liturgijsko katehetsko, misijsko, karitativno, socijalno, kulturalno, obiteljsko, odgojno….” Naveo je i ostale razloge koji su ga potaknuli da sazove Sinodu. Na prvome mjestu “sve što je naša Crkva prošla u tijeku i nakon II. svjetskoga rata”, zatim II. vatikanski koncil, čije mnoge smjernice naša Crkva nije mogla slobodno provoditi u vremenu komunističke vlasti, te “nadolazak demokracije” koji je Crkvi pružio nove mogućnosti pastoralnog djelovanja. Razlog za sazivanje Sinode vezan je i uz Domovinski rat u kojem je Đakovačka i Srijemska biskupija pretrpjela brojna uništenja i razaranja. Usporedo s tim i posebne okolnosti u kojima su se našli vjernici u srijemskom dijelu biskupije, sada u granicama susjedne države. Biskup je potom podsjetio na temu toga prvoga zajedanja posvećenog evangelizaciji na različitim područjima crkvenoga i građanskog života. Zaključujući propovijed poželio je da Sinoda bude “vrijeme intenzivnije molitve, vrijeme duhovnoga i pastoralnog razlučivanja i doživljaj zajedništva”.
Nakon bogoslužja uslijedio je radni dio zasjedanja u novoj još nedovršenoj zgradi Središnje biskupijske knjižnice. Sve nazočne pozdravio je biskup Srakić. Podsjetio je kako je prethodna sinoda Đakovačke i Srijemske biskupije održana daleke 1821. godine. Pripreme za nju su trajale šest mjeseci, a u radu su sudjelovali samo svećenici. Biskup Srakić je u vezi s tim istaknuo kako za razliku od prošle u ovoj Sinodi sudjeluje sav Božji narod te da su za nju pripreme trajale punih tri i pol godine. On je također izrazio želju da kroz tu Sinodu biskupija upozna samu sebe i svoju crkvenu stvarnost “sa svim duhovnim bogatstvom i ljudskim ograničenostima, s mogućnostima i granicama, napetostima i perspektivama; da analiziramo, provjerimo, dokumentiramo iskreno i hrabro, predložimo praktične zaključke, djelatne sugestije kratkoročne i dugoročne, u vjernosti Bogu i ljudima; da se uvjerimo kako smo svi pozvani na odgovornu suradnju u ostvarenju izgradnje naše Crkve Đakovačke i Srijemske”. Pozdravne riječi potom su uputili predstavnici i promatrači.
Nakon pozdravnih govora tajnik Sinode dr. Đuro Hranić uveo je sudionike u način odvijanja sinodskog zasjedanja i metodologiju rada. On se osvrnuo na cjelokupni plan Sinode koji obuhvaća četiri sadržajno-tematska područja: evangelizaciju, liturgiju, kršćanski poziv i služenje te ustroj biskupijske zajednice. Svima je najavio naporan rad s dnevnim redom i opsežnom satnicom od ujutro do navečer pozvavši sve članove Sinode na slobodnu raspravu o predloženim temama.
Uslijedilo je uvodno izlaganje voditelja Pripremnog odjela za evangelizaciju dr. Pere Aračića na temu “Crkva đakovačka i srijemska pred izazovom evangelizacije”. “Druga biskupijska sinoda želi podržati ozbiljan pothvat izvorne evangelizacije najprije crkvenih djelatnika: svećenika, vjeroučitelja i zauzetih vjernika laika. Potrebno je da evangelizatore najprije ponovno zahvati evanđelje, osobni susret s Isusom Kristom, da ih prožme njegov Duh i da se otvore Kristovu sustavu vrijednosti. Tek tada će moći ostali krštenici u susretu s njima nešto osjećati, a to je ono o čemu crkveni dokument #!Evangelii nuntiandi#! govori kao o prvom: svjedočenje. #!Dođi i vidi#! (usp. Iv 1,46). Dođi i susretni nas/me! Na kraju uvijek ostaje temeljno pitanje: Jesam li se ja osobno susreo s Radosnom viješću? Je li me egzistencijalno razveselila? Da li se iz tog događaja rodila temeljna odluka? Izvire li iz toga riječ, svjedočenje, služba, institucija?”, zapitao se dr. Aračić.
Rad Sinode sastoji se od tematskih diskusija i izlaganja koja će im prethoditi, a na kraju svakoga radnoga dana je zaključna dnevna diskusija o raspravljenim temama te očitovanje mišljenja glasovanjem.
Teme prvog dana zasjedanja su “Evangelizacija odraslih”, “Evangelizacija braka i obitelji” te “Evangelizacija mladih”.