Istina je prava novost.

KARDINAL PULJIĆ PRIMIO IZASLANSTVO HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić primio je 18. rujna u svojoj rezidenciji u Sarajevu višečlano izaslanstvo Hrvatskoga državnog sabora.

Sarajevo, 19. 9. 2000. (IKA/KTA) – Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić primio je 18. rujna u svojoj rezidenciji u Sarajevu višečlano izaslanstvo Hrvatskoga državnog sabora. Na čelu izaslanstva bio je potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora dr. Zdravko Tomac u pratnji Ive Škrabala, Josipa Torbara, Ivane Sučesta Koštanec, Savice Banić, Vesne Škare Ožbolt te predstavnika veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH.
Dr. Tomac najprije je kardinala Puljića izvijestio o dosadašnjim susretima u Sarajevu, kojima je glavna tema bila problem povratnika. Istaknuto je kako parlamenti dviju država ne smiju biti gluhi na sudbinu ljudi pogođenih ratom. Bosna i Hercegovina mora biti država tri konstitutivna naroda i u toj zemlji ne može i ne smije biti dominantnog naroda. Također je istaknuto da deklarativno postoji volja za rješavanjem povratničkih problema, međutim uočavaju se veliki problemi kod provedbe. Vesna Škare Ožbolt primijetila je kako “nažalost, Hrvati iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj postaju građani drugoga reda”. “Dok se sve veći broj Srba vraća u Hrvatsku, za prognanike iz BiH nitko se ne brine”, rekla je Škare Ožbolt. Prof. Ivo Škrabalo primijetio je kako kod Hrvata iz BiH postoji strah da će prisilno biti vraćeni u BiH, a da im se prije ne omogući pravna i fizička sigurnost. Sugovornici su se složili da ljude treba što više ohrabrivati na povratak.
U svom govoru kardinal Puljić gostima je najprije predstavio Vrhbosansku nadbiskupiju prije i nakon rata. Također je istaknuo kako dijeli politiku na dvije razine. S jedne strane borba za opće dobro koju je uvijek podržavao, a s druge strane borba za vlast iza koje ne želi stajati. “Povratak je težak i spor s puno intriga tako da nastaje klima depresije kod povratnika”, istaknuo je pri tome kardinal Puljić. Iznesen je i podatak da je u 1999. godini oko 80.000 Hrvata otišlo u treće zemlje iz kojih se ne planiraju više vraćati. “Netko mora odgovarati za ovakvo stanje, ako ne pred ljudima, onda pred Bogom sigurno. Ja ne tražim da pravite crkve, vi pravite škole, bolnice, obnavljajte kuće, a ljudi kada steknu uvjete za život sebi će napraviti bogoslužni prostor”, istaknuo je kardinal Puljić.
Kancelar vrhbosanske nadbiskupije mons. Ivo Tomašević u nastavku razgovora zamolio je goste da stvore jasnu viziju u odnosu prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.