Varaždin, 17. 9. 2000. (IKA) – U sklopu 1. europskog kongresa “Orgulje kao europska kulturna baština” održanog od 10. do 16. rujna u Varaždinu objavljena je “Rezolucija Varaždin 2000.” koja obuhvaća uvodni dio, temeljne postavke i smjernice, ciljeve, načine realizacije i financiranja te zaključak s rasporedom održavanja kongresa u idućih pet godina. Potpisnici Rezolucije utvrdili su kako je velik dio naslijeđa od više tisuća povijesno vrijednih europskih orgulja ugrožen i samo s velikim zalaganjem može biti spašen, a to se odnosi ponajprije na zemlje srednje i istočne Europe. Nedostaje potpun pregled toga orguljskog naslijeđa te ne postoje zajednički kriteriji koji se temelje na istraživanju i dugogodišnjem iskustvu, a nedostaju i smjernice za spas ugroženog orguljskog naslijeđa. Isto tako nedostaju novčana sredstva da bi se moglo spasiti i optimalno održavati ugrožene instrumente. Zbog nedostatka potpunog pregleda, zajedničkih kriterija, smjernica i sredstava, orguljari, orguljaši i drugi orguljski stručnjaci svoje zadaće nisu do sada mogli ispuniti na odgovarajući način za pojedini instrument. Orguljsko naslijeđe u nekim je zemljama, zbog nedostatka interesa državnih i crkvenih vlasti, kao i zbog često neprovedenih stručnih koraka, ugroženo. Stoga vrijedni instrumenti nisu mogli dobiti pozornost, skrb i zaštitu, koja im na temelju njihovoga povijesnog značaja pripada. Iz tih razloga potpisnici Rezolucije žele se zauzeti da se orgulje u svakoj zemlji i u svakom slučaju promatraju kao dio zakonski zaštićene europske kulturne baštine te da se promatraju kao cjelina, dakle kao skup njihova vanjskog izgleda, njezinih funkcionalnih dijelova i njezinih zvučnih osobina.
Rezolucija nadalje donosi zahtjeve i ciljeve kao što su aktivno zauzimanje političara i Crkve za europsko orguljsko naslijeđe te zakonsko obvezanje integracije zaštite spomeničkih orgulja u europsku zaštitu spomenika, kao i proširenje zakonske zaštite povijesnih orgulja u cijeloj Europi. Zahtijeva se unapređenje svake vrste razmjene među graditeljima orgulja, orguljašima, zaštitarima spomenika, studentima, predstavnicima Crkve i kulturnog te javnog života Europe. Traži se sastavljanje iscrpne liste povijesnih orgulja putem odgovarajućih institucija. Ta lista bi trebala osim odredba prioriteta također imenovati sve značajke pojedinog stila. To je temeljna pretpostavka za nastavak daljnjeg rada, smatraju europski stručnjaci. Nadalje zahtijevaju formuliranje obvezujućih zajedničkih normi i smjernica na čijim temeljima će se obaviti pilotprojekti i opsežni restauratorski radovi te formuliranje ostalih potrebnih mjera za zaštitu orgulja, a traže i izdavanje priručnika za graditelje orgulja i ostale odgovorne osobe. Isto tako smatraju nužnim izdavanje, prijevod i daljnju razradu kataloga kriterija za restauriranje orgulja te traže unošenje takvih normi i smjernica unutar školovanja graditelja orgulja, stručnjaka za orgulje, orguljaša, zaštitara spomenika, teologa, kao i njihovo sveukupno priznanje i uvažavanje.
Potpisnici su svjesni kako navedeni ciljevi premašuju mogućnosti pojedinih država te stoga traže da se oni postave na europsku razinu i da se pokrene projekt na razini Europske unije. U financiranje trebale bi se, uz državne i crkvene vlasti te Europsku uniju, uključiti i različite institucije i sponzori, kao i UNESCO, Vijeće Europe, europske banke .
Sudionici Kongresa prepuštaju predsjedniku Christophu Bossertu da odredi kvalificiranu radnu skupinu koja će pružiti preduvjete za rad na toj platformi i koja će sastaviti vremenski i financijski plan, kao i prijedlog za EU-projekt.
Aktivnosti na prihvaćanju takve platforme trebaju što prije biti zaključene, u svakom slučaju u roku od dvije godine, a na idućem kongresu će se podnijeti izvještaj o do tada ostvarenome, zaključuje se u Rezoluciji.
Prema petogodišnjem planu, dogovoreno je da će idući kongresi biti u lipnju 2001. godine u Goeteborgu, 2002. u Lisabonu, 2003. u Bratislavi, 2004. u Bologni te 2005. godine u Vilniusu.