KARDINAL IZAZVAO POLEMIKE OKO POLITIKE USELJAVANJA U ITALIJU
Rim (IKA/CNS )
Rim, 15. 9. 2000. (IKA/CNS) - Pastoralno pismo nadbiskupa iz Bologne kardinala Giacoma Biffija od 13. rujna izazvalo je nove polemike oko talijanske useljeničke politike. Kardinal je u svome pismu rekao kako se pri davanju useljeničkih viza ne smije vod
Rim, 15. 9. 2000. (IKA/CNS) – Pastoralno pismo nadbiskupa iz Bologne kardinala Giacoma Biffija od 13. rujna izazvalo je nove polemike oko talijanske useljeničke politike. Kardinal je u svome pismu rekao kako se pri davanju useljeničkih viza ne smije voditi računa samo o gospodarskim potrebama i interesima. U pismu je istaknuo kako se muslimanski useljenici, koji čine više od 35% svih stranaca u Italiji, teže uklapaju u talijansku kulturu, te je naveo razlike u prehrani, svetkovanju, obiteljskim običajima i odnosu prema ženama. Osim svega toga, nastavio je kardinal, savršeno jedinstvo vjere i politike dio je njihovih vjerskih shvaćanja. Stoga bi talijanske vlasti, prema mišljenju kardinala Biffija, trebale pri dijeljenju useljeničkih dozvola davati prednost katolicima “koji bi željeli započeti novi život u Italiji”, a “ima ih mnogo: Latinoamerikanaca, Filipinaca i Eritrejaca”. Odbacujući optužbe zbog diskriminacije na temelju vjere, kardinal je rekao da “zemlja ima pravo odrediti koga želi u svojoj kući”. Biskup Alfredo Garsia, predsjednik Komisije za useljenike Talijanske biskupske konferencije, rekao je kako se slaže s kardinalom Biffijem da vlasti trebaju vize davati onim useljenicima koji neće praviti probleme, a kardinalovo pismo vidi kao poticaj za razmišljanje, a ne kao isključenje dobrodošlice strancima. Umirovljeni biskup Antonio Riboldi iz Acerre nedaleko Napulja komentirao je da kardinalovo pismo reflektira strah od islama koji postoji u dijelu talijanskog svećenstva, dodajući kako se Crkva uvijek mora zalagati za siromašne i obespravljene, jer “ljubav prema bližnjemu ne smije gledati na putovnicu”. Ministrica za socijalnu skrb u talijanskoj vladi Livia Turco izjavila je za dnevnik “La Stampa” da demokratska država ne smije diskriminirati niti jednu osobu na temelju njezine vjerske, rasne ili kulturne pripadnosti.