Vatikan-Pariz-Beč, 8. 9. 2000. (IKA) – I dalje se nižu reakcije na deklaraciju Kongregacije za nauk vjere “Dominus Iesus”. Tako predsjednik Švicarskoga evangeličkog saveza crkava Thomas Wipf za taj dokument kaže kako žali da je Vatikan “opet naglasio ono što dijeli umjesto onoga što povezuje u kršćanskome vjerovanju”. Prema njegovu mišljenju takvo stanovište nije novo, jer je Katolička crkva uvijek smatrala da je ona jedina prava, ali na pragu trećeg tisućljeća očekivalo se da je “takva pozicija prevladana”. Prema njegovu mišljenju taj je dokument usmjeren prema unutra, ali niti on ne misli da bi protestantima netko drugi mogao odreći pravo na istinsku crkvenost te se nada da će dobra ekumenska klima u Švicarskoj prevladati “takve potrese” te da će se nastaviti zajednički put.
Pariški pravoslavni teolog Olivier Clement oštro je prokomentirao dokument nazvavši njegove stavove “blasfemijom protiv Crkve”. Prema njegovu mišljenju postoji blizina između pravoslavlja i katolicizma, ali približavanje tih dviju Crkava ima samo tada smisla ako ono ima pozitivne učinke i na odnose s protestantima i anglikancima. U tom smislu posljednje proglašenje blaženim Pija IX. za Pravoslavnu je crkvu “katastrofalno”, budući da je on kao papa I. Vatikanskog koncila proglasio dogmu o papinoj nezabludivosti. Ta dogma za pravoslavne nije prihvatljiva, rekao je Clement.
Nova vatikanska deklaracija “nije prepreka za ekumenizam, već podsjećanje na vlastiti identitet”, složio se s vatikanskim stavovima bečki nadbiskup kardinal Christof Schoenborn iznoseći ih 7. rujna pred novinarima. On je ujedno rekao kako će o tome razgovarati s predsjednikom Ekumenskog vijeća crkava u Austriji. U osnovi, novi dokument u odnosu na ekumenizam ne sadrži ništa drugo nego to što je II. Vatikanski koncil rekao prije 35 godina. On je pojasnio da deklaracija ne osporava kako se spasenje “ostvaruje i izvan Katoličke crkve”, no dokument “Dominus Iesus” prije svega pogađa tzv. “relativističku poziciju” koja se može vidjeti u anglosaskoj i azijatskoj “teologiji religija”. Takva teologija slična je onoj Lessingovoj: “Sve religije odrazuju istinu, koju niti jedna od njih potpuno ne može obuhvatiti”. Uvjerenje je kršćana da je Bog u Isusu Kristu rekao “odlučujuću i spasonosnu riječ” pa se Krist ne može staviti u isti red s osnivačima drugih religija, kako to čine predstavnici “pluralističke teologije religija”, rekao je bečki kardinal.
Podsjetivši kako je prema katoličkom uvjerenju za bit Crkve nužno pravovaljano ređenje za duhovnu službu (apostolska sukcesija) te cjelovitost euharistije, kardinal Schoenborn se zauzeo za smanjivanje “dramatiziranja” u diskusiji, rekavši kako na putu ekumenizma uvijek postoje poteškoće s kojima se treba uhvatiti u koštac, što je trajna zadaća svih kršćana.
I usprkos kritika na račun novoga vatikanskog dokumenta Evangelička crkva u Njemačkoj nastavit će “ekumensko zajedništvo s katoličkom sestrinskom Crkvom” stoji u izjavi predstavnika te Crkve upućenoj javnost 7. rujna iz Hallea. Evangelička crkva poziva da se ostvareno u zajedništvu očuva i jača.