Istina je prava novost.

NADBISKUP BARIŠIĆ O PLANOVIMA ZA SPLITSKO-MAKARSKU NADBISKUPIJU ZA TREĆE TISUĆLJEĆE

Katolički tjednik "Glas Koncila" od 27. kolovoza objavio je razgovor s novoimenovanim splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom dr. Marinom Barišićem koji će tu službu od dosadašnjeg nadbiskupa Ante Jurića preuzeti na euharistijskom slavlju u subotu 26. kolovoza u konkatedrali Sv. Petra u Splitu.

Zagreb, 24. 8. 2000. (IKA)- Katolički tjednik “Glas Koncila” od 27. kolovoza objavio je razgovor s novoimenovanim splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom dr. Marinom Barišićem koji će tu službu od dosadašnjeg nadbiskupa Ante Jurića preuzeti na euharistijskom slavlju u subotu 26. kolovoza u konkatedrali Sv. Petra u Splitu.
Nadbiskup Barišić u uvodu ističe kako nije mala stvar biti nasljednikom dosadašnjeg nadbiskupa Jurića te kako u nadbiskupiji treba svakako očekivati pomake, ali ne i nagle promjene. Sedam godina bliske suradnje s dosadašnjim nadbiskupom bit će mu, kako kaže, od velike pomoći u zadacima koji ga uskoro očekuju, a od kojih posebno ističe suradnju laika u poslanju Crkve, rad na svećeničkim i redovničkim zvanjima, katehizaciju svih životnih dobi, pokretanje zajednica unutar Crkve, socijalno-karitativnu djelatnost, evangelizaciju kulture te duhovnu i materijalnu suradnju. Nadalje navodi kako će kao nadbiskup veliku pozornost posvećivati radu sjemeništa, bogoslovije i fakulteta koji su “klijališta intelektualnoga i duhovnog života”. Nada se da će Katolički bogoslovni fakultet pri Sveučilištu u Splitu svojom nazočnošću i svojim filozofsko-teološkim razmišljanjima proširiti horizonte vrijednosti i života. U planu je, kaže, preseljenje ureda nadbiskupije iz svećeničkog doma u Nadbiskupski dvor, ali prije toga je potrebna njegova temeljita obnova. Na upit o gradnji župnih crkva u Brdima i Sućidru, odgovara da će pomoći i materijalno i duhovno gradnju crkava, ali ne samo u navedenim općinama, već u još desetak njih. Govoreći o boljoj povezanosti između svećenika, vjeroučitelja i ostalih pastoralnih radnika nadbiskup Barišić navodi: “Timski rad je ne samo poželjan, nego i jedino efikasan, i u tom smislu ne želim vidjeti sebe biskupa-episcopusa kao onoga koji kontrolira, dirigira, nadgleda, nego kao episcopusa u smislu primjećivanja, slušanja, sugestija, uvažavanja prijedloga za nove inicijative, kao moderatora i animatora novih iskoraka”.
Dalje ističe kako mu je uvijek bilo ugodno i korisno raditi s mladima te da će se u tom smislu zauzeti da se što prije izgradi Studentski pastoralni centar sv. Jeronima u sveučilišnom Campusu za 10.000 studenata te da se u Vepricu dovrši centar za susrete i duhovnu obnovu mladih. Napominje da najveću pomoć u ovoj odgovornoj službi očekuje od Gospodina, a zatim i od vjernika, svećenika, redovnika i redovnica, svih svetaca metropolije te od svih biskupa metropolije: biskupa dubrovačkoga Želimira Puljića, biskupa hvarskoga Slobodana Štambuka, biskupa šibenskoga Ante Ivasa i biskupa kotorskoga Ilije Janjića, kao i od svih ostalih biskupa Hrvatske biskupske konferencije. Svoje najbliže suradnike potražit će među profesorima, pastoralnim djelatnicima, župnicima, redovnicima i redovnicama te vjernicima. Od njih očekuje da ga dožive kao brata s odgovornom službom, jer se on sam ne doživljava kao onaj koji je bolji od drugih, nego kao onaj koji je pozvan biti za druge. O, u posljednje vrijeme često spominjanom, problemu vjeronauka u školi kaže: “Konfesionalni vjeronauk je važan. Činjenica je da ako jedna generacija izgubi vjeru, druga izgubi moral. Jer samo mišljenje informira, a uvjerenje formira osobu i daje temelj moralu i etici. U svemu tome je važno da su ista prava za sve, da pravo na školski vjeronauk nikoga ne diskriminira, pa zato nije potrebno diskriminirati vjeronauk kao takav, ali je potrebno reći da sva ta diskusija budi svijest i odgovornost kod svih u Crkvi…”.
U sredstva javnog priopćavanja potrebno je, tvrdi nadbiskup Barišić, ulagati više sredstava, a osobito ulagati u osobe koje će raditi s tim sredstvima.
“Kaže se da tko ima medije, ima i poruku, no na žalost nije uvijek tako. Crkva ima Radosnu vijest, ali ne i medije danas. Oni su potrebni, gotovo prijeko potrebni, ali Crkva može preživjeti samo ako bude znala i imala što reći i svjedočiti današnjem svijetu”, smatra nadbiskup splitsko-makarski.
Svoju ulogu u trećem tisućljeću kršćanstva on vidi časnom i odgovornom, obilježenom izazovima, ali ipak vjeruje da će Gospodin učiniti s nama i preko nas da treće tisućljeće bude više kršćansko.
“Pokušat ćemo svi zajedno onu povijesnu i proročku rečenicu Ivana Pavla II., izgovorenu u splitskoj prvostolnici, Dujmovoj katedrali: #!ovdje povijest nije šutjela#!, trajno imati u svijesti. Kao Dujmov nasljednik pokušat ću sa svima vama da ovdje povijest ne samo ne zašuti nego, štoviše, da i budućnost progovori”, zaključuje u razgovoru za Glas Koncila od 27. kolovoza novi splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić.