SVEČANO USPOSTAVLJENA GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA I USTOLIČEN NJEZIN PRVI BISKUP
Gospić (IKA )
Pokazivanjem i čitanjem Papinih bula o uspostavljanju i imenovanju prvoga biskupa u utorak 25. srpnja svečano je uspostavljena nova Gospićko-senjska biskupija sa sjedištem u Gospiću. Prvoga gospićko-senjskog biskupa mons. dr Milu Bogovića, nakon što mu je predao povijesni pastirski štap krbavskih biskupa, na biskupsku je katedru poveo i ustoličio predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
Gospić, 26. 7. 2000. (IKA) – Pokazivanjem i čitanjem Papinih bula o uspostavljanju i imenovanju prvoga biskupa u utorak 25. srpnja svečano je uspostavljena nova Gospićko-senjska biskupija sa sjedištem u Gospiću. Prvoga gospićko-senjskog biskupa mons. dr. Milu Bogovića, nakon što mu je predao povijesni pastirski štap krbavskih biskupa, na biskupsku je katedru poveo i ustoličio predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Nakon toga nastavljeno je svečano euharistijsko slavlje u kojem su sudjelovala 22 nadbiskupa i biskupa među kojima je bio i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi te oko 180 svećenika. Na misnome slavlju u gospićkom parku Kolakovac do kojega je gradskim ulicama prošla procesija od nove katedrale nazočni su bili i državni dužnosnici među kojima dr. Katica Ivanišević, predsjednica Županijskog doma Hrvatskoga Državnoga Sabora, dr. Goran Granić, zamjenik premijera i predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama, Ante Frković, župan ličko-senjski, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, Milan Kolić, gradonačelnik Gospića, kulturni i društveni radnici te više tisuća vjernika. U slavlje je uveo te pozdravio nazočne mons. dr. Ivan Šporčić, dijecezanski upravitelj Riječke nadbiskupije. Navodeći riječi popa Marka Mesića izrečene na današnji dan prije 311 godina kako misli “pojti u Liku” kao bi tamo gradio “živu Crikvu” i trudio se “okolo onih duš”, on je podsjetio na zalaganje za uspostavu nove biskupije nedavno i iznenadno preminulog nadbiskupa Antona Tamaruta pripomenuvši kako je i nadbiskup Josip Pavlišić vodio posebnu skrb za te krajeve obnašajući službu župnika u Ogulinu.
U svojoj propovijedi biskup Bogović, parafrazirajući riječi Eneja “Tantae molis erat Romanam condere gentem – Tako je teško bilo izgraditi rimski narod!”, rekao je kako je “teško bilo #!condere dioecesim Gospiciensem-seniensem#! – stvoriti Gospićko-senjsku biskupiju”. “Današnjim danom ona se smatra pod svakim vidom postojećom. Sada ću ja sa svojim suradnicima malo predahnuti, kako bismo prionuli uz zadatke crkvene ustanove, koja je zaživjela. Na sav teret koji smo nosili s ponosom se osvrćemo, jer smo uvjereni da ga je imalo smisla nositi i zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način doprinijeli da je do ovoga dana moglo doći”, rekao je biskup Bogović. U svojoj se propovijedi osvrnuo i na povijest današnje Gospićko-senjske biskupije, podsjetivši kako je u tijeku povijesti na njezinu području bilo više biskupijskih jurisdikcija. “Crkva u Hrvata na čelu sa svojim biskupima odlučila je da i danas #!potribuje pojti u Liku#! sa svojom najjačom institucijom – s biskupijom. Mnogo toga ovdje još nije uređeno i sređeno: tu je osiromašeni i malobrojni narod, slabi gospodarstveni uvjeti, porušeni obiteljski i crkveni objekti, poremećeni odnosi između Srba (pravoslavnih) i Hrvata (katolika), nerazriješeno pitanje izbjeglih Hrvata iz Bosne”, rekao je biskup Bogović te izrazio nadu da će “i državna vlast shvatiti da i ona treba #!pojti u Liku#! s još jačim institucijama od ovih današnjih, i nikako dopustiti da ovo područje postane rubno u nekim novim upravnim podjelama”. Biskup Bogović nadalje je posebno istaknuo kako gladni i beskućnici nisu briga samo državnih, nego i crkvenih ustanova. “Ne bih ni s ovog mjesta uvjeravao kako je njihov položaj težak, nego kako je potrebno i u tim prilikama okretati svoj pogled prema svjetlu, okoristiti se svakom prilikom da se taj položaj olakša. Ne predati se i ne propuštati stihiji”, istaknuo je biskup Bogović. Biskup Bogović se u propovijedi također založio za smanjenje napetosti između Hrvata i Srba na tim prostorima istaknuvši: “Dajmo jedni drugima iskreni prijateljski mig da ćemo se ubuduće svojski truditi kako bismo u miru živjeli u zajedničkoj nam domovini Hrvatskoj”. “Mjesto da se trudimo kako bismo za to okrivili onu drugu stranu, bolje ćemo učiniti ako se u duhu proroka našeg vremena Ivana Pavla II. zapitamo nismo li i sami svojim postupcima takva neprijateljstva pothranjivali i budili?”, rekao je biskup Bogović. Posebno je upozorio na poteškoće Hrvata katolika koji su protjerani s ognjišta u Bosni a koji danas žive na području Gospićko-senjske biskupije ne znajući koliko će se moći tu zadržati. Na kraju propovijedi biskup je istaknuo kako će “svim silama nastojati da zažive u novoj Biskupiji tzv. koncilske strukture, tj. da na razini Biskupije važnu ulogu imaju vijeća: prezbitersko, laičko i pastoralno; da na razini župa ne samo da postoji nego u duhu koncila da proradi župno pastoralno vijeće”.
Na misi su prineseni darovi pet dekanata nove biskupije a Josip Filipović iz Otočca prinio je na oltar molbu za prijem u bogosloviju.
Na završetku misnoga slavlja nazočnima se obratio nuncij Einaudi. Prenoseći svima očinske pozdrave i apostolski blagoslov Svetog Oca Ivana Pavla II. zamolio je zagovor apostola Jakova da “ova mlada biskupija raste i razvija se na dobrobit svih stanovnika ovih područja, a osobito da bude jamstvo dubljeg življenja vjere, te da vjernici, koji sa svojim biskupom, svećenicima, redovnicima i redovnicama sačinjavaju ovu novu crkvenu pokrajinu dožive ovaj događaj kao izraz ljubavi Crkve prema njima”. Nadbiskup Bozanić u svom je govoru, izražavajući radost zbog uspostave nove biskupije i čestitajući novome biskupu, istaknuo kako sada Hrvatska biskupska konferencija ima 15 dijecezanski jedinica – 14 biskupija i Vojni ordinarijat. “Ovim Katolička crkva u Hrvatskoj na sebi svojstven način daje veliki poticaj i doprinos sveukupnom životu vjernika i građana: Like i Korduna, Senjskog primorja i Ogulinskog kraja. Novoj biskupiji i ovom dijelu naše hrvatske Domovine želimo obilje blagoslova Boga Životvorca, i sretnija vremena trećeg tisućljeća”, rekao je nadbiskup Bozanić. (Cjelovite tekstove propovijedi biskupa Bogovića te govora nuncija Einaudija i nadbiskupa Bozanića donosimo u Prilogu biltena).
Sudionicima slavlja obratio se potom predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić. On se uime Vlade Republike Hrvatske i ostalih državnih tijela zahvalio Svetom Ocu na uspostavi nove biskupije i ustoličenju prvoga biskupa. Dr. Granić također je istaknuo kako je to slavlje “potvrda novih uvjeta u kojima Crkva u Hrvatskoj živi i radi” izrazivši ujedno uvjerenje da će novi Zakon o vjerskim zajednicama još dalje produbiti kvalitetu i slobodu života i djelovanja svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Uime svih župana županija kojima se proteže nova Gospićko-senjska biskupija, Karlovačke, Ličko-senjske i Zadarsko-kninske, riječ je uputio župan ličko senjski Ante Frković. Posebno je istaknuo kako je Crkva uvijek uživala veliki utjecaj u hrvatskome narodu, odgajajući u sveobuhvatnom smislu za ljudsko dostojanstvo te upozoravajući i dižući glas protiv svake nepravde i izrabljivanja, ugrožavanja ljudskog dostojanstva u bilo kojem obliku. Uime svih gradonačelnika gradova nove biskupije nazočnima se obratio gospićki gradonačelnik Milan Kolić.
Na kraju mise prvi gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović zahvalio se svim sudionicima slavlja te svima koji su pružili potporu uspostavi nove biskupije i pomogli organizaciju svečanosti.