Banja Luka, 16. 7. 2000. (IKA/TABB) – Banjolučka biskupija svečano je proslavila u subotu 15. srpnja svetkovinu sv. Bonaventure, zaštitnika katedrale i Banjolučke biskupije te biskupijski euharistijski kongres. Neposredna priprava za sam blagdan bila je trodnevnica u katedrali koju su predvodila trojica dekana. Prvi dan bio je posvećen Euharistiji, a propovijedao je preč. Anto Marijan, dekan Bihaćkog dekanata i župnik u Ljubiji. Nakon mise održano je klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom. Drugi dan bio je posvećen Banjolučaninu, Sluzi Božjem Ivanu Merzu. Propovijedao je mons. Kazimir Višaticki, župnik i dekan bosanskogradiški. Nakon mise bogoslovi Banjolučke biskupije čitali su izabrane tekstove Ivana Merza o Bogu, Euharistiji, smislu života, križu, Mariji, ratu i domovini. Također je nastupila i katedralna ženska pjevačka skupina “Vita nova” s više skladbi. Treći dan bio je posvećen Velikom jubileju 2000., a propovijedao je fra Anđelko Barun, dekan i župnik livanjski. Nakon mise premijerno je predstavljen dokumentarni film o Banjolučkoj biskupiji: “Neće je nadvladati – Banjolučka biskupija neuništiva mladica na Kristovu stablu”. Uz mnoštvo Banjolučana, premijeri filma bili su nazočni i ugledni gosti među kojima apostolski nuncij u BiH nadbiskup Giuseppe Leanza te vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Kongresno zborovanje započelo je pjevanjem himna sv. Bonaventuri, kratkim izlaganjem generalnog vikara mons. dr. Ante Orlovca o povijesti Katoličke crkve na području Banjolučke biskupije u tijeku punih 15 stoljeća, te obnavljanjem zavjeta predaka kroz prikladne pjesme. Vjernici su na zborovanje stigli osobnim automobilima i autobusima iz skoro svih župa biskupije, čak i onih gdje ih je ostala tek nekoliko. Mnogi su bili u narodnim nošnjama banjolučkog, jajačkog i bihaćkog kraja. Došli su i prognanici i izbjeglice iz Hrvatske i ostalih zemalja Europe, a nekoliko ih je pristiglo čak i iz Australije.
Svečanu kongresu misu predvodio je kardinal Puljić zajedno s domaćim biskupom Franjom Komaricom, nuncijem Leanzom, nadbiskupom Trenta u Italiji Luigijem Bressanom, biskupom Stockholma u Švedskoj Andersom Arboreliusom, biskupom Troyesa u Francuskoj, izaslanikom zagrebačkog nadbiskupa pomoćnim zagrebačkim biskupom Josipom Mrzljakom, izaslanikom biskupa đakovačkog pomoćnim biskupom đakovačkim i srijemskim Đurom Gašparevićem, zatim generalnim vikarima iz Mostara, Požege i Gospića, kao izaslanicima svojih biskupa, te više od pedeset svećenika iz Sarajevske, Mostarske, Zagrebačke, Gospićke, Požeške i Srijemske (nad)biskupije.
U pozdravnoj riječi biskup Komarica je, između ostalog, istaknuo smisao euharistijskog kongresa u jubilarnoj godini kršćanstva: “Želimo zahvaliti Presvetom Trojstvu što se smijemo zvati i biti Božjom djecom. Želimo da nam ovo svečano slavlje jubilarne godine donese obilne plodove istinskog obraćenja i pomirenja s Bogom i ljudima. Želimo obnoviti svoju vjeru, potvrditi svoj krsni savez s Bogom, sveti pradjedovski zavjet vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi. Želimo se obnoviti u našoj kršćanskoj nadi, kao i u djelotvornoj kršćanskoj ljubavi prema našim bližnjima i svima potrebitima”, rekao je biskup Komarica. U propovijedi kardinal Puljić je govorio o Božjoj ljubavi “koja je postala tijelom i nastanila se među nama prije 2000 godina, čak postala predragocjena hrana u svetoj Euharistiji za život naših duša”. “Ta utjelovljena ljubav zaslužuje našu ljudsku ljubav, zaslužuje da se njome hranimo svake nedjelje u svetoj misi i da je drugima oko sebe darivamo u konkretnim djelima ljubavi”, rekao je kardinal Puljić. Potičući nazočne da ostanu vjerni vjeri svojih predaka na svojim stoljetnim ognjištima, kardinal ih je pozvao da se odlučno opredijele “za Krista, jedinog Spasitelja svijeta, koji želi spašavati ljude i u Banjoj Luci i u drugim mjestima na području Banjolučke biskupije”.
U veličanstvenoj procesiji s Presvetim, koja je uslijedila nakon mise na prostranom dvorištu oko katedrale Sv. Bonaventure, biskup Komarica predmolio je molitve kajanja, zahvaljivanja, pohvale i prošnje euharistijskom Kristu. Mnoštvo vjernika posebno se zadržalo u molitvi i u pjesmi na ostacima temelja katedrale srušene u potresu iz 1969. godine. Svečani završetak je bio u samoj katedrali uz obnovu vjernosti Kristu Spasitelju nazočnom u Presvetom oltarskom sakramentu. U obraćanju okupljenim vjernicima apostolski nuncij pohvalio je njihovu vjeru i vjernost Kristu i nasljedniku sv. Petra u Rimu. Izrazio je nadu da za slavlje blagdana zaštitnika katedrale i biskupije, sv. Bonaventure, iduće godine moći biti nazočni i mnogi sadašnji prognanici i izbjeglice, koji se žele vratiti u svoje domove. Veličanstveno zborovanje završeno je koncertom duhovnih pjesama i prikazivanjem dokumentarnog filma o povijesti Banjolučke biskupije.
Euharistijski kongres i proslava svetkovine nebeskog zaštitnika predstavljali su vrhunac slavlja u godini Velikog Jubileja u Banjolučkoj biskupiji. Premda u prošlom ratu desetkovana, biskupija se aktivno uključila u obilježavanje Jubileja duhovnim obnavljanjem svojih vjernika kao i socijalnim zauzimanjem za mnoge obespravljene i potrebite. U više su župa održane pučke misije i duhovne obnove. Uz pomoć Caritasa obnavlja se više stotina kuća za povratnike, nastoji im se osigurati najnužnije za početak normalnog življenja. Ove je godine već održano i više većih vjerničkih skupova. Susret redovnica iz cijele biskupije bio je 13. svibnja u svetištu Sv. Male Terezije u Presnačama kod Banje Luke, na mjestu mučeničke smrti redovnice Cecilije Grgić i župnika Filipa Lukende. Održan je i susret ministranata iz cijele biskupije 3. lipnja u katedrali Sv. Bonaventure. Održani su župni euharistijski kongresi, kao i regionalni na Petrićevcu (Banja Luka), u Livnu – Gorica i u župi Šurkovac u prijedorskom kraju. Mnogi vjernici, zajedno s biskupom Komaricom, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, hodočastili su više sati pješice u gorsku župu Ravska kod Ljubije gdje je mučenički umro 1992. godine mladi župnik Ivan Grgić.