Zagreb, 11. 7. 2000. (IKA) – Grad Zagreb hodočastio je u nedjelju 9. srpnja 269. put Majci Božjoj Bistričkoj u Mariji Bistrici. Uoči svečane zavjetne mise bio je zavjetni ophod od kapelice Ave Marija do bazilike. Svečanu zavjetnu misu u na kongresnom prostoru predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić zajedno s kardinalom Franjom Kuharićem, provincijalom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Lucijem Jagecom, biskupskim vikarom za pastoral grada Zagreba Mijom Gorskim, upraviteljem svetišta mons. Lovrom Cindorijem te više svećenika hodočasnika. U propovijedi, govoreći o Svetoj obitelji, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako ona ima brojne poruke i za naše doba i društvo u kojemu su često poremećeni odnosi s Bogom koji uzrokuju i nesklad među ljudima. I tom se prigodom u propovijedi osvrnuo na raspravu u hrvatskoj javnosti o vjeronauku u školama, istaknuvši kako ima dosta nejasnoća i krivih poimanja o vjeronauku u školi. Istaknuo je kako većina europskih zemalja ima konfesionalni vjeronauk u školama, te pojasnio razliku između vjeronauka u školi i kateheze koja se redovito događa u župnoj zajednici. Zagrebački je nadbiskup poručio kako katolički školski vjeronauk mora biti otvoren za ekumenski i međureligijski dijalog. “U današnjem pluralističkom društvu, kakvo je i naše, potrebno je upoznati i čuvati vlastiti identitet i vjerski, i kulturni i nacionalni, kako bi se čovjek mogao otvarati prema drugima i ravnopravno sudjelovati u dijalogu i izgradnji novoga svijeta”, rekao je nadbiskup Bozanić. (Cjeloviti tekst nadbiskupove propovijedi donosimo u Prilogu Biltena).
Tradicionalno 269. zavjetno hodočašće Zagrepčana u Mariju Bistricu završeno je u ponedjeljak 10. srpnja misom zahvalnicom u zagrebačkoj katedrali. Misno slavlje predvodio je nadbiskup Bozanić, a suslavili su kardinal Kuharić, pomoćni zagrebački biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić, štokholmski biskup Anders Arborelius i više svećenika. Govoreći o putu kao simbolu života, vikar Gorski u propovijedi je istaknuo kako i Sveto pismo svjedoči o vrijednosti putovanja da bi se stiglo na sveta mjesta. “Iako smo svjesni da je Bog svugdje oko nas, ipak, u vjerničkome srce postoje posebna mjesta u kojima ljudi dobivaju više milosti. I Isus je hodočastio na sveta mjesta. On je sam za sebe rekao: #!Ja sam Put#!. Jedan od temeljnih znakova Velikoga jubileja upravo je hodočašće. Hodočasnici dolazeći k Mariji zajedno s njom koračaju putem kršćanskog savršenstva”, rekao je Gorski. Na kraju misnoga slavlja nadbiskup Bozanić pozvao je hodočasnike da budu svjedoci i apostoli Božje blizine. “Kad čovjek doživi Božju blizinu želi što duže biti s njim. To je duboki osjećaj hodočasnika da je lijepo biti s Bogom jer osjeća spokoj, mir i radost”, zaključio je nadbiskup Bozanić.
Hodočašće je započelo u subotu 8. srpnja okupljanjem hodočasnika pješaka i planinara ispred zagrebačke katedrale, gdje ih je ispratio biskup Mrzljak. Nakon blagoslova hodočasnici su krenuli prema Sljemenu. Na hodočašću je obavljen Šesti zagrebački križni put u organizaciji HPD “Stanko Kempny”. Hodočasnici i planinari koji su došli žicarom na Sljeme imali su misu u kapelici Majke Božje Kraljice Hrvata, koju je predvodio biskup Mrzljak. Hodočasnici pješaci koji su išli preko Čučerja imali su misu u župnoj crkvi u Čučerju, koju je predvodio biskup Košić. Prema svetištu se također pješice krenulo ispred bazilike Srca Isusova preko Markuševca, gdje bila misa. Navečer su sve hodočasničke skupine imale ophod sa svijećama na Kalvariji, koji su predvodili biskupi Mrzljak i Košić.