GRIJEH JE TAMNICA DUHA Papina misa u rimskome zatvoru Regina Coeli - Papa pozvao zatvorenike da se obrate Kristu - Same osobe kojima ste nanijeli bol možda osjete da je pravda u većoj mjeri zadovoljena promatrajući vašu nutarnju promjenu nego jednostavnu
kaznu koju podnosite Rim (IKA )
kaznu koju podnosite Rim, 10. 7. 2000. (IKA) - "Dolazim među vas u ovaj rimski zatvor koji nosi ime Marije, Kraljice Neba, znaka utjehe i nade; no želim u duhu poći na sva mjesta u kojima muškarci i žene trpe zatočeništvo i tamnovanje i, u ime Krista, k
kaznu koju podnosite
Rim, 10. 7. 2000. (IKA) – “Dolazim među vas u ovaj rimski zatvor koji nosi ime Marije, Kraljice Neba, znaka utjehe i nade; no želim u duhu poći na sva mjesta u kojima muškarci i žene trpe zatočeništvo i tamnovanje i, u ime Krista, koji je došao proglasiti slobodu sužnjima, molim nadležne vlasti za znak milosrđa u prigodi Jubileja prema svim zatvorenicima”, rekao je Papa na početku svečanoga misnoga slavlja u rimskom zatvoru Regina Coeli u nedjelju 9. srpnja, u prigodi proslave Jubileja zatvorenika. Krist, rekao je Papa zatvorenicima, traži da ga se susretne u vama kao i u tolikim drugim osobama pogođenim različitim oblicima ljudskog trpljenja. Papa se u propovijedi prisjetio i kapelana i dragovoljaca koji svojom pomoću mogu zatvor obogatiti duhovnom dimenzijom i učiniti da postane mjesto dostojnije ljudske osobe, što je od neizmjerne važnosti za život zatvorenika.
Komentirajući Izaijin tekst iz Službe Riječi, u kojem se kaže kako će budući Mesija na slobodu pustiti sužnje, Papa je istaknuo kako je zatvor od kojeg nas Gospodin dolazi osloboditi na prvome mjestu onaj u kojem je utamničen duh. Tamnica duha je grijeh. To je ropstvo od kojeg nas je On došao osloboditi. Bog ima na srcu oslobođenje cijeloga čovjeka. To se oslobođenje ne odnosi samo na tijelo i vanjštinu već je nadasve oslobođenje srca. Grijeh je unio nered u Božji naum i to se ne osjeća samo u ljudskome životu već i u samome stvorenju. Ta kozmička dimenzija posljedica grijeha gotovo kao rukom se može dotaknuti u ekološkim katastrofama. Ništa manje zabrinjavajuće nisu ni štete prouzročene grijehom u ljudskom duhu, u samoj čovjekovoj biološkoj sferi. Grijeh ima razorne učinke. On srcu oduzima mir i izaziva trpljenja u ljudskim odnosima. Obraćajući se potom zatvorenicima Papa je rekao: “Razmišljajući o vašim životnim pričama ili slušajući one vaših zatvorskih kolega mislim da vam se često događa da ustanovite tu istinu. To je ropstvo od kojega nas Duh Božji dolazi osloboditi… Potrebno je dakle da On, Duh Isusa Krista, djeluje u vašim srcima, draga braćo i sestro zatvorenici. Potrebno je da Duh Sveti pronikne ovaj zatvor u kojem smo se susreli kao i sve zatvore svijeta”. Papa je zatražio od zatvorenika da svim svojim snagama streme novome životu, u susretu s Kristom, te nastavio: “Tim će se vašim hodom okoristiti cijelo društvo. Same osobe kojima ste nanijeli bol možda osjete da je pravda u većoj mjeri zadovoljena promatrajući vašu nutarnju promjenu nego jednostavnu kaznu koju podnosite”.
Zatvorenici, koji su se u tijeku cijele mise držali gotovo rezervirano, Papinu su propovijed popratili burnim pljeskom, a Papu je u ime svih pozdravio jedan od zatvorenika koji je zaželio da se zatvorenicima pruži mogućnost da žive s dostojanstvom ljudskog bića te da im se ne oduzme nada u bolji i drugačiji život. Papa je u svome odgovoru na upućene mu pozdravne riječi podsjetio kako je u svojoj poruci u povodu Jubileja zatvorenika zamolio znak milosrđa prema zatvorenicima u prigodi Velikog jubileja.
Misu u rimskome zatvoru zajedno s Papom, među ostalima, služili su kardinali Etchegaray i Ruini, nadbiskup Sepe te pomoćni rimski biskup Moretti.