Dobrinjština (otok Krk), 16. 6. 2000. (IKA) – Blagdan sv. Vida ove je godine na Dobrinjštini na otoku Krku proslavljen svečanije no ranijih godina. Razlog tomu je proslava 900. obljetnice “Darovnice slavnoga Dragoslava” u kojoj se prvi put spominju naselja Dobrinj, Sveti Vid i Vrbnik. Goste i uzvanike na početku mise pozdravili su izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića dr. Zdravko Jelenović i načelnik općine Dobrinj Anton Šamanić. Svečano misno slavlje ispred crkve Sv. Vida u četvrtak 15. lipnja predvodio je krčki biskup Valter Župan.
Proslavi su prethodile višednevne svečanosti u sklopu kojih je predstavljena knjiga “Darovnica slavnoga Dragoslava” autora Josipa Kirinčića i Franje Velčića. Održan je također znanstveni skup na kojem su govorili dr. Milan Mihaljević, dr. Franjo Velčić, dr. Josip Kirinčić, prof. Vinko Fugošić te Ranko Starac a pročitan je i referat novoimenovanoga gospićko-senjskog biskupa dr. Mile Bogovića.
Crkvica Sv. Vid Dobrinjski jedna je od najstarijih crkava na otoku Krku. Dao ju je sagraditi domaći plemić po imenu Dragoslav koji je prigodom posvete crkve 1. siječnja 1100. godine o tome dao napisati notarsku glagoljsku ispravu – darovnicu, koja bi po tome bila najstarija poznata hrvatska isprava koja se sačuvala u svome prvotnom obliku. Na žalost ne postoji izvornik već samo prijepis zapisan glagoljskim slovima u prvoj kaptolskoj knjizi u Dobrinju.
Gradnja, odnosnoo posveta crkvice Sv. Vida na Novu godinu 1100., osim vjerojatnog boravka Dmitra Zvonimira na otoku, koji je tom prigodom u današnjem Jurandvoru benediktinskom samostanu Sv. Lucije darovao zemlju za gradnju crkve, o čemu svjedoči Bašćanska ploča, najznačajniji je kulturni i duhovni događaj na Krku od borbe za bogoslužje na narodnome jeziku, za vladanja Petra Krešimira, kada su glagoljaši ponovno bacani u sužanjstvo, pa sve do g. 1118. i ponovnog pada otoka pod mletačku vlast.
Darovnica, osim zapisa o crkvi, donosi i dragocjene podatke o tome dobu. Prije svega iz darovnice je očito da su gradovi Dobrinj i Vrbnik tada ne samo postojali već i imali svoje općine i pismene općinske činovnike kao i svoje kaptole. Navode se također i brojni toponimi u okolici crkve koji su, ako ne isti, vrlo slični današnjima.