Istina je prava novost.

PAPA ĆE U NEDJELJU PROGLASITI 27 MEKSIKANACA SVETIMA Novi sveci žrtve su krvavog progona kršćana u građanskome ratu dvadesetih godina ovoga stoljeća

Vatikan,17. 5. 2000. (IKA) - Papa Ivan Pavao II. ove nedjelje proglašava svetima 27 Meksikanaca, među kojima 25 mučenika progona Crkve s početka ovoga stoljeća. Kako je 16. svibnja priopćeno u Vatikanu, Papa će na čast oltar uzdignuti svećenika Cristoba

Vatikan,17. 5. 2000. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. ove nedjelje proglašava svetima 27 Meksikanaca, među kojima 25 mučenika progona Crkve s početka ovoga stoljeća. Kako je 16. svibnja priopćeno u Vatikanu, Papa će na čast oltar uzdignuti svećenika Cristobala Magallanesa (1869-1927) i njegovih 24 pratilaca – svećenika i laika, koji su između 1915. i 1934. bili ubijeni zbog svoje vjere. Nadalje, svjetskoj će Crkvi kao uzor biti postavljeni osnivač reda Jose Maria de Yermo y Parres (1851-1904) i osnivateljica reda Maria de Jesus Sacramentado Venegas de la Torre (1868-1959).
Između 1915. i 1934. godine kada je bjesnila antiklerikalna lijeva građanska revolucija brojni su svećenici i laici umirali s poklikom “Neka živi Krist Kralj”. Vrhunac progona zbio se od 1926. do 1929. godine kada je tadašnji predsjednik Plutarco Elias Calles htio zakonski zabraniti javnu nazočnost Crkve. Taj zakon poznat kao “Ley Calles” utvrdio je broj svećenika, zabranio je nazočnost stranih svećenika u zemlji, ograničio je broj bogoslužja te je, među ostalim, zabranio postojanje sjemeništa i samostana. U zapadnom dijelu Meksika mnogi su katolici slobodu svoje vjere branili i oružjem, a pridruživali su im se i pojedini, premda rijetki, svećenici. Prema povijesnim izvorima broj svećenika koji su se pridružili borbi kreće se oko 20. Lista onih kršćana koji su vlastiti život žrtvovali za Krista duga je, a mnogima od njih nije poznato čak ni ime. Njih će predstavljati imena 22 svjetovna svećenika i tri mlada laika koji će 21. svibnja biti proglašeni svetima. Među njima je i isusovac Miguel Agustin Pro Juarez koji je bio ustrijeljen u policijskoj zgradi 1927. godine, a koji je u međuraću u Srednjoj Europi bio simbol crkvenog otpora totalitarizmu.
Godine 1929. došlo je do pregovora između biskupa i meksičkoga predsjednika Emilia Portesa Gila te je postignut mirovni sporazum kojim je ništavnim proglašen Callesov zakon, no još uvijek nisu bile dokinute i stvarne mjere. Taj tzv. “cristero” rat bio je završen kada je u zamjenu za dopuštenje javnih bogoslužja bilo položeno oružje, premda je vojska i policija brojne kršćane ubijala i nakon toga.
Do posljednjeg poznatog postupka protiv Crkve došlo je 30. prosinca 1934. godine u Coyoacanu kada je pripadnik eskadrona smrti pod vodstvom Garrida Canabala otvorio vatru na grupu vjernika koji su nakon bogoslužja izlazili iz crkve. Među žrtvama bila je i 27-godišnja katehistica laikinja Maria de la Luz Camacho, za koju je otvoren proces za proglašenje svetom. (h05276tš)
7