Fatima, 13. 5. 2000. (IKA) – Dvoje portugalskih pastira, Francisco i Jacinta Marto, proglašeni su blaženima u subotu 13. svibnja, na blagdan Gospe Fatimske, najmlađim blaženicima nemučenicima u povijesti Crkve. Svečano proglašenje blaženima bilo je u tijeku misnoga slavlja održanom ispred bazilike u Cova da Iriji koje je predvodio Papa u zajedništvu s devet kardinala, desetinama biskupa, stotinjak svećenika, u kojem je sudjelovalo više od pola milijuna vjernika. Svečanosti beatifikacije bila je nazočna i treća vidjelica Lucia Dos Santos, danas 94-godišnja klauzurna redovnica u karmelićanskome samostanu u obližnjoj Coimbri.
Francisco i Jacinta proglašeni su blaženima ne zbog toga što su bili vidioci već radi toga što su vršili kreposti u herojskom stupnju, dajući svoj život za grešnike i s radošću prihvaćajući smrt u dobi od jedanaest odnosno deset godina nedugo nakon prestanka ukazanja. Od trenutka uzdizanja na čast oltara oni su izvorni uzori čovještva i svetosti kršćanima i današnjemu društvu. Tim proglašenjem Crkva ujedno želi svratiti pozornost na važnost djeteta koje je također sposobno vršiti junačke kreposti pred Bogom te samim tim zaslužuje da bude poštivano od strane odraslih.
Na to je bio usredotočen i početak Papine propovijedi. “Prema božanskome naumu #!žena odjevena suncem#! sišla je s neba na ovu zemlju tražeći malene, Ocu najdraže. Ona im progovara glasom i srcem majke: poziva ih da se prinesu kao žrtve okajnice te im govori da će ih povesti Ocu”, rekao je Papa. Uronjena u svjetlo fatimska su djeca pozvana u mistično jedinstvo s Gospodinom koje preobražava njihov kratki život u istinsko poslanje molitve i prinosa za spas zalutaloga i izgubljenog čovječanstva. Male pokore i žrtva fatimskih pastira, zajedno s njihovim potpunim povjerenjem u poruke koje su primili od Gospe, daju nam naslutiti remek-djelo milosti.
Papa progovara o životu malog Francisca, koji neprestano misli na Isusa, žalosna zbog grijeha, i želi ga utješiti; govori o Jacinti, duboko svjesnoj užasa pakla, koja se trapi i dragovoljno nudi svoj mladi život za grešnike. Vlašću djetinjstva ta djeca mogu uvelike poučiti čovječanstvo koje je prestalo biti svjesno težine grijeha i opasnosti prokletstva.
No, Papino se razmišljanje proširuje na obzore povijesti ovog stoljeća. Potresna je poruka iz Fatime koja se izravno odnosi na strašnu i beskrajnu borbu između dobra i zla u cijelome svijetu i povijesti. Papa stoga uzvikuje: “Kolike samo žrtve u tijeku posljednjeg stoljeća drugog tisućljeća! Misao ide strahotama dvaju posljednjih velikih ratova i ostalim ratovima u tolikim dijelovima svijeta: koncentracijskim logorima, gulazima, etničkim čišćenjima i progonima, terorizmu, otmicama osoba, drogi, napadima na nerođeni život i obitelj”.
Papa se pritom prisjetio spomena mučenika XX. stoljeća obilježenog na Koloseju u Vatikanu te ga izravno povezao s ovim hodočašćem u Fatimu. “Ovdje u Fatimi, gdje su predskazana ta vremena patnje i gdje je Gospa zatražila molitvu i pokoru kako bi trajala što kraće, želim zahvaliti nebu na snazi svjedočanstva koje se očitovalo u svim tim životima”, rekao je Papa.
Vjernici su posebno bili potreseni riječima Svetog Oca, jedinstvenog svjedoka tih povijesnih događanja, kada se zahvalio Gospodinu što ga je zaštitio u atentatu g. 1981. “Želim još jednom Gospodinu zahvaliti na dobroti koju mi je iskazao kada sam – u atentatu 13. svibnja 1981. – spašen od smrti. Izražavam svoju zahvalnost i blaženoj Jacinti na žrtvama i molitvama za Svetog Oca, zbog kojih je toliko pretrpjela”, rekao je Papa.
Pred hodočasnicima iz cijeloga svijeta Papa se prisjetio i teških prilika u zemljama portugalskoga jezika poput rata u Angoli, poplava u Mozambiku, događaja u Istočnome Timoru i Gvineji Bissau. Na kraju Papa se obratio i bezbrojnoj djeci koja su pristigla iz svih krajeva Portugala: “Gospa treba sve vas da utješi Isusa, ožalošćena nepravdama koje mu se nanose. Treba vaše molitve i žrtve za grešnike”. Prepuštajući se Gospinu vodstvu Jacinta i Francisco u kratkom su vremenu dostigli vrhunac savršenstva, zaključio je Papa.