Sarajevo, 28. 4. 2000. (IKA) – U prostorijama Vrhbosanske katoličke teologije i Franjevačke teologije u Sarajevu je 26. i 27. travnja 2000. održan je Simpozij profesora teologije, koji se u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svake godine tradicionalno održava u tjednu nakon Uskrsa. Tema ovogodišnjeg Simpozija bila je “Eshatologija i postmoderna”. Nakon dobrodošlice dekana Vrhbosanske katoličke teologije dr. Marka Josipovića, Simpozij je otvorio dekan KBF-a u Zagrebu dr. Tomislav Ivančić. Pozdravne riječi nazočnima potom su uputili visoki predstavnici Crkve i dekani teoloških učilišta hrvatskoga govornog područja.
Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić među ostalim je istaknuo aktualnost teme Simpozija za ovu sredinu, podsjetivši da su s eshatološkom stvarnošću ljudi u Sarajevu bili najneposrednije suočeni u doba rata, kada su s njom bili u izravnom doticaju. “Vaša prisutnost za nas puno znači”, rekao je kardinal Puljić gostima. “Ova Crkva je prolazila i prolazi trenutke svoga razapinjanja ali koliko god bili razapinjani mi živimo u nadi uskrsloga Krista a svojim dolaskom vi podržavate našu nadu. Teško je, ali isplati se izdržati jer vjera nije mitologija i ideologija nego stvarnost. Želim da ono što ćete ovdje govoriti iz razuma prenesete u srce”, istaknuo je kardinal Puljić.
Apostolski nuncij u BiH nadbiskup Giuseppe Leanza u svome je pozdravu između ostaloga rekao: “Zaista sam zadovoljan što ste izabrali Sarajevo kao mjesto održavanja ovoga Simpozija i to iz dva razloga: Prvo: Sarajevo doživljava svoju evoluciju, diše se atmosfera potpuno različita od one koja je nekada prije postojala. Prošlost i sadašnjost nisu iste. Ta atmosfera je omogućila da se vas danas može primiti u ovome gradu a to je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Ovo je znak vremena i želim da u budućnosti postane što pozitivniji. Drugo: Tema odgovara temi Jubileja. Eshatologija i postmoderna odmah čovjeka potiču na razmišljanje o Isusu Kristu, a Isus Krist jučer, danas i uvijeke jedini je Spasitelj svijeta”, rekao je nuncij Leanza.
Provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Petar Anđelović pozdravio je nazočne “s radošću koja prerasta u duboku zahvalnost” zbog dolaska u Sarajevo i uočio kako “obećavajuću” tako i “dekadentnu” stranu postmodernog vremena.
Sudionike Simpozija pozdravili su također i dekan Franjevačke Teologije u Sarajevu dr. Božo Lujić, dekan KBF-a u Splitu dr. Marin Škarica, dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. Ivan Koprek te dekan Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu dr. Omer Nakičević. U sklopu programa Simpozija održano je 7 predavanja.
U uvodnom predavanju dr. Ivan Koprek je prikazao obilježja postmoderne. O teologiji u postmodernom vremenu govorio je dr. Ante Mateljan a biblijsku eshatologiju, naročito starozavjetnu, opisao je dr. Adalbert Rebić. Eshatološkim koncepcijama u pravoslavlju i protestantizmu bilo je posvećeno predavanje dr. Tome Vukšića. Dr. Rešid Hafizović, teolog i profesor Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, koji je magisterij iz teologije postigao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kompetentno je iznio islamsku eshatologiju dok je dr. Mile Babić naznačio neke elemente sekularnih eshatologija i futurologija. Konačno dr. Anton Tamarut je u posljednjem predavanju prikazao katoličku eshatologiju postmodernog vremena. Svi radovi bit će objavljeni u posebnom zborniku. Valja istaknuti i vrlo aktivno sudjelovanje i kreativne doprinose profesora teologije tijekom rasprava koje su se odvijale nakon predavanja.
Pozitivno je vrednovano prepoznatljivo ekumensko i dijaloško obilježje ovogodišnjeg Simpozija, što je primjereno Sarajevu kao multikonfesionalnoj i multireligijskoj sredini: predstavljene su naime i eshatološke koncepcije u starozavjetnom židovstvu, pravoslavlju, protestantizmu i islamu, a prvoga dana Simpozija upriličen je također posjet Islamskom teološkom fakultetu, gdje su se sa katoličkim teolozima iz Hrvatske i BiH susreli dekan i profesori toga fakulteta. Na kraju susreta dr. Ivančić zahvalio je za gostoprimstvo i dekanu dr. Nakičeviću darovao zbornike posljednjih dvaju Simpozija profesora teologije.
Sudionici Simpozija sudjelovali su u svečanoj euharistiji, koju je u srijedu 26. travnja u sarajevskoj katedrali Presvetog Srca Isusova predvodio kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BiH nadbiskupom Giuseppeom Leanzom, pomoćnim biskupom Perom Sudarom te više od 50 svećenika. Na početku propovijedi kardinal je zahvalio svima kojima je Crkva povjerila zadaću poučavanja u istinama katoličke vjere te potaknuo profesore riječima: “Darivajte se ustrajno iz ljubavi prema Kristu, Crkvi i narodu iz kojega potječete”. Za život svakog svećenika, a isto tako i profesora, nastavio je kardinal Puljić, bitno je da čita iz triju knjiga: prva knjiga je “škola križa”; druga knjiga je otajstvo Utjelovljene ljubavi očitovane u euharistiji i treća knjiga je Utjelovljena Riječ Božja, koja je životvorna. Nastavljajući propovijed kardinal je rekao: “Najviše se od predavača zapamti ono iz čega govori. Iz zapaljenog srca i žive vjere, svoje osvjedočenje prenosite generacijama koje se nižu. Iskustvo Boga koji je blizu i Boga živoga neka bude prisutno u generacijama koje nadolaze kako bi kršćanstvo nastavilo biti živo i djelatno”. Svećenike koji predaju na teološkim fakultetima kardinal Puljić pozvao je na otvorenost srca Kristu, poručivši im da “kada Krist jednom uđe u život, od njega se više ne može pobjeći”. “Krist nas je skupo platio da bi dopustio da u životnom lutanju odemo od njega”, zaključio je vrhbosanski nadbiskup.
Uvečer 26. travnja održan je susret na kojem su kardinal Vinko Puljić i provincijal fra Petar Anđelović prikazali aktualnu situaciju u Crkvi u BiH i društvu, dok je sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar opisao napore koji se ulažu u katoličko školstvo u BiH, a Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Franjo Topić izvijestio o vrlo razgranatom i intenzivnom djelovanju toga društva.
Na završetku Simpozija, u završnoj raspravi, koja je svojim multidisciplinarnim pristupom pridonijela produbljenju razmatrane tematike, dani su i neki prijedlozi o mjestu održavanja i o temi sljedećeg Simpozija, no konačna odluka o tome pripada Vijeću KBF-a u Zagrebu. Na koncu je dekan KBF-a u Zagrebu dr. Tomislav Ivančić ukratko sažeo rezultate Simpozija i zaključio njegov rad.
U radu ovoga, po broju profesora sudionika, dosad najbrojnijega Simpozija profesora teologije sudjelovalo je 13 profesora sa KBF-a u Zagrebu, 7 sa Teologije u Đakovu, 2 sa Teologije u Rijeci, 14 sa Vrhbosanske katoličke teologije u Sarajevu, 11 sa Franjevačke teologije u Sarajevu, 10 sa KBF-a u Splitu i 4 sa Filozofskog Fakulteta DI u Zagrebu. Simpozij su sa znatnim zanimanjem popratila i javna glasila u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.