Istina je prava novost.

PREMINUO ČLAN HERCEGOVAČKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE FRA HRVOSLAV BAN

Humac, 25. 4. 2000. (IKA) - Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Hrvoslav Ban preminuo je 23. travnja u franjevačkome samostanu na Humcu. Misa zadušnica za fra Hrvoslava slavljena je u ponedjeljak 24. travnja, a nakon mise pokopan je na Novom gr

Humac, 25. 4. 2000. (IKA) – Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Hrvoslav Ban preminuo je 23. travnja u franjevačkome samostanu na Humcu. Misa zadušnica za fra Hrvoslava slavljena je u ponedjeljak 24. travnja, a nakon mise pokopan je na Novom groblju na Humcu. Misu i obrede pokopa predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca dr. fra Tomislav Pervan s 40 svećenika. Uime Mostarskog ordinarijata od pokojnika se oprostio generalni vikar mons. Luka Pavlović. Na groblju je govorio humački gvardijan fra Iko Skoko koji je ukratko iznio životopis fra Hrvoslava te je zahvalio svima koji su iskazali skrb i pažnju u tijeku njegove bolesti.
Fra Hrvoslav Ban rodio je 1924. godine u Stubi u Makedoniji. Kao dijete dolazi u Zagreb gdje je završio osnovnu i srednju školu. Stupio je u provinciju hrvatskih konventualaca, koja ga je poslala na studij u Rim na Pontificio Collegio Bede na studij filozofije i teologije od 1966. do 1972. godine. U međuvremenu je završio i novicijat 15. kolovoza 1970. u Middelburghu u SDA-u. Postaje član franjevačke kustodije Sv. obitelji sa sjedištem u Chicagu 1973. godine, a zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper zaredio ga je iste godine za svećenika u New Yorku. Pastoralno je djelovao do 1974. godine u župi sv. Ćirila i Metoda u New Yorku, a uprava Kustodije povjerava mu samostanu sv. Ante u Chicagu izdavačku djelatnost od 1974. do 1978. godine. Ponovno je kapelan u New Yorku od 1978. do 1981. godine te jednu godinu u Sharonu odakle prelazi 1982. godine za kapelana u župu sv. Jerke u Chicago. Nakon 20 godina rada u Americi dolazi 1992. godine u domovinu. Nakon kratkog boravka u župi Veljaci, živi u Zagrebu, a 1994. dolazi na Humac, gdje ostaje sve do svoje smrti. Za života objavljeni su mu brojni članci, a javnosti su posebno poznati roman “Urotnik na Manhattanu” i tekst za dramu “Krađa Marijina kipa”.